Mreža: Izjave Macrona su nastavak kampanje protiv Bosne i Hercegovine

Mreža kao najveća organizacija koja interese bosanskohercegovačke dijaspore u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj uputila je otvoreno pismo ambasadorici Francuske, Nj. E. Anne-Marie Descotes.

Kako su pojasnili pismo je upućeno povodom izjava francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u nedavnom intervjuu u engleskom listu The Economist o Bosni i Hercegovinida, kako bi ukazali na suštinsko iskrivljenje slike realnosti u Bosni i Hercegovini.

Pismo prenosimo u cijelosti:

„Poštovana ambasadorice,

kao Mreža koja predstavlja interese bosanskohercegovačke dijaspore u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, želimo se osvrnuti na izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u nedavnom intervjuu u engleskom listu The Economist o Bosni i Hercegovini. Konkretno se radi o njegovoj izjavi da je Bosna i Hercegovina 'tempirana bomba, koja se nalazi neposredno pored Hrvatske i suočena je s problemom povratka džihadista'. Kao predstavnici francuske države u Njemačkoj želimo Vam ukazati na određene aspekte koji su važni u kontekstu partnerstva dviju suverenih država i Evropske perspektive Bosne i Hercegovine.

Željeli bismo skrenuti Vašu pažnju na izvještaj State Departmenta pod nazivom Country Reports on Terrorism 2018 koji je objavljen u oktobru 2019. godine. U izvještaju se, između ostalog, napominje da je Bosna i Hercegovina članica Globalnog saveza za borbu protiv tkz. Islamske države i da u Bosni i Hercegovini nije bilo terorističkih incidenata u 2018. godini. Pored toga, u izvještaju se navodi da je Parlament Bosne i Hercegovine u maju 2018. godine usvojio izmjene i dopune Krivičnog zakona, povećavši minimalnu kaznu za određena teroristička djela sa pet na osam godina.

Treba također spomenuti da je u 2014. godini Bosna i Hercegovina bila prva država u Evropi koja je uvela zatvorske kazne do 10 godina za svoje državljane koji su uključeni u sukobe u inostranstvu ili koji regrutuju druge za njih. Teroristički borci koji su se od tada vratili u zemlju privedeni su pravdi i u većini slučajeva osuđeni na zatvorske kazne.

Zatim, brojevi Bosanskohercegovačke tajne službe govore suprotnim jezikom. Tako je u periodu od 2012. do 2016. godine 241 odrasla osoba i 80 djece napustilo Bosnu i Hercegovinu ili bosansku dijasporu kako bi se preselili u Siriju i Irak, gdje je rođeno još 150 djece. Oko 100 odraslih osoba, od kojih je polovina žena, ostajalo je tamo, najmanje 88 je ubijeno ili umrlo.

Nažalost, izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona vidimo kao nastavak kampanje protiv Bosne i Hercegovine koju je u prošlosti pokrenula hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Ona je navela da postoji opasnost od 10.000 potencijalnih terorista koji će se vratiti sa sirijskog ratišta u Bosnu i Hercegovinu. Druga izjava u tom kontekstu bila je da se Islam radikalizirao u Bosni i Hercegovini.

Sve te optužbe su neobrazložene, u stvari pogrešne i uzrokuju znatnu štetu. U istom kontekstu, na proljeće ove godine otkrivena je afera hrvatske tajne službe SOA u BiH – pokušaj regrutacije bosanskohercegovačkih građana koji su u to vrijeme živjeli i radili u Hrvatskoj, da znatne količine oružja i municije prebace u džamije širom Bosne i Hercegovine – klasična false-flag operacija. Sve ove činjenice jasno su u suprotnosti s tvrdnjama francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i stavljaju ih u kontekst negativnih, nepouzdanih i jednostavno lažnih izjava o Bosni i Hercegovini.

Željeli bismo također istaknuti da su takve izjave voda na mlinovima retrogardnih političara koji ne žele nazvati agresiju na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine do danas pravim imenom, negiraju genocid u Srebrenici u julu 1995. godine i koji nisu zainteresovani za zajedničku budućnost svih naroda i građana. Kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, Francuska ima odgovornu ulogu u zaštiti teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine i pronalasku konstruktivnih rješenja sa njenim Evropskim i transatlantskim partnerima – upravo takva jedna uloga ne dopušta davanje gore navedenih nepromišljenih izjava.

Bili bismo sretni kada bismo mogli u zajedničkom razgovoru razgovarati o tome kako poboljšati Evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine, također kroz inicijativu Vaše zemlje, Francuske. Odluka Vaše zemlje o odbijanju početka pregovora o pristupanju Evropskoj Uniji sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom pokazuje da u tom kontekstu također postoji potreba za razgovor“, navodi se u pismu koje potpisuje Ahmed Spahić, predsjednik Upravnog Odbora Mreže.