Kadunić: Dok se drugi povezuju – gdje su bosanske općine u mreži “NRW susreće Zapadni Balkan”?
Na poziv Vlade njemačke pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija (NRW), 30. oktobra održana je mrežna konferencija „NRW susreće Zapadni Balkan“, u organizaciji Državne kancelarije i uz prisustvo evropskog ministra Nathanaela Liminskog. Cilj skupa bio je povezivanje njemačkih općina, organizacija i civilnog društva sa partnerima iz zemalja Zapadnog Balkana, te predstavljanje novih programa finansiranja koji omogućavaju dugoročne partnerske projekte.
Piše: Erdin Kadunić, za Radiosarajevo.ba
Sjeverna Rajna-Vestfalija, koja godišnje ostvaruje više od 794 milijarde eura u robi i uslugama, čini oko 21 posto ukupne njemačke privrede. Dakle, riječ je o srcu njemačke ekonomije – regionu koji ne samo da investira unutar Njemačke, nego i aktivno traži partnere iz Evrope.
Dubravko Barbarić za Radiosarajevo.ba: Želja nam je da se vratimo u Skenderiju, ali...
NRW je također dom brojnih organizacija i udruženja koja se bave kulturom i društvenim razvojem na Balkanu, te kroz različite projekte i inicijative grade mostove između Njemačke i zemalja regiona. Upravo zbog toga je cilj foruma bio pronaći načine kako se ovi akteri mogu održivo podržati kroz različite programe finansiranja – putem saveznih i pokrajinskih fondova.
Državna kancelarija NRW organizovala je forum za razmjenu iskustava i umrežavanje između udruženja, predstavnika općina i civilnog društva. Tokom skupa učesnici su imali priliku da predstave svoj rad, pronađu potencijalne projektne partnere i razviju ideje za zajedničke inicijative. Cilj događaja bio je povećati vidljivost organizacija koje se bave Zapadnim Balkanom i dijasporom, te podstaći trajnu saradnju između NRW-a i regiona.
Evropski ministar Nathanael Liminski tom prilikom je poručio: "Da bismo ojačali Zapadni Balkan u unutrašnjem dvorištu Evrope, potrebni su nam svakodnevni graditelji mostova. Angažovani građani i aktivne općine stvaraju napredak na putu ka članstvu."
Partner zemlja ovogodišnjeg susreta bila je Sjeverna Makedonija. Grad Gronau, smješten na njemačko-holandskoj granici, uspostavio je zahvaljujući programu Engagement Global partnerstvo sa makedonskim gradom Demir Kapija – inicijativom koja podržava međunarodnu saradnju općina kroz konkretne projekte i razmjenu znanja.
A gdje je Bosna i Hercegovina?
Nažalost – nigdje. Nijedna općina, nijedan grad, nijedna organizacija iz BiH nije bila prisutna. Nijedan bosanski predstavnik nije iskoristio priliku da se poveže, predstavi i zatraži podršku.
Programi poput Engagement Global nude upravo ono što Bosni i Hercegovini nedostaje – finansije, kontakte i strukture za saradnju. Ali bez inicijative sa bosanske strane, ti resursi ostaju neiskorišteni.
Još jedan pokazatelj te pasivnosti jeste činjenica da, iako u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji živi najviše ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine, zemlja nema ni konzulat u ovoj pokrajini. Nekadašnje bosanskohercegovačko predstavništvo u Bonnu zatvoreno je prije nekoliko godina – i do danas nije ponovo otvoreno.
Erdin Kadunić: Kaputt – Kraj njemačkog ekonomskog čuda?
Ovo je simptomatično za širi problem: dok druge zemlje regiona, poput Sjeverne Makedonije, Albanije ili Srbije, aktivno grade odnose s njemačkim institucijama, Bosna i Hercegovina ostaje pasivni posmatrač. U vremenu kada BiH teži evropskom putu, a dijaspora u Njemačkoj broji stotine hiljada ljudi, potpuno odsustvo institucionalne saradnje s ekonomskim gigantom poput NRW-a pokazuje zabrinjavajuću neorganizovanost i inertnost naših lokalnih vlasti. Umjesto da stvaraju mostove – bosanske općine ostaju iza zatvorenih vrata, čekajući „pozive odozgo“. A dok se čeka, drugi već grade partnerstva, razmjenjuju iskustva, dobijaju sredstva i učvršćuju poziciju svojih zemalja u Evropi. Bosna i Hercegovina i bosanskohercegovačke općine još uvijek mogu uskočiti u taj voz – samo ako to zaista žele.
* * *
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.
Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
