Erdin Kadunić: Kaputt – Kraj njemačkog ekonomskog čuda?

Njemačka, dugo vremena percipirana kao motor evropske privrede i simbol stabilnosti, nalazi se – prema mišljenju uglednog ekonomskog analitičara Wolfganga Münchaua – pred ozbiljnim sistemskim izazovima.

Piše: Erdin Kadunić, iz SR Njemačke, za Radiosarajevo.ba

U svojoj knjizi Kaputt: The End of the German Miracle, Münchau detaljno analizira razloge zbog kojih je dosadašnji njemački ekonomski model iscrpio svoje mogućnosti.

Trending

Danas isplata penzija u FBiH za mjesec novembar

Autor tvrdi da takozvano "njemačko čudo" više ne postoji, te da je zemlja zapala u fazu strukturalne stagnacije. Umjesto reformi i modernizacije, njemačke političke i industrijske elite decenijama su čuvale status quo, ignorišući signale promjene koji su stizali iz digitalnog, energetskog i globalnog tržišnog konteksta.

Kritike za Merkel                                                                                               

Münchau jasno ukazuje na to ko snosi odgovornost za ovakvo stanje. Posebno se kritički osvrće na bivšu kancelarku Angelu Merkel, koju opisuje kao političku liderku koja je Njemačku vodila s velikom stabilnošću, ali bez strateške vizije. Njena politika izbjegavanja konflikta, oslanjanje na ruski gas kroz projekte poput Nord Streama i oklijevanje kada su u pitanju bile klimatske i tehnološke tranzicije, prema autoru, dugoročno su oslabili sposobnost zemlje da odgovori na promjenjive globalne okolnosti.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba! 

Pored nje, Wolfgang Schäuble, dugogodišnji ministar finansija i arhitekta ustavne kočnice zaduživanju (tzv. "Schuldenbremse"), označen je kao ključni akter koji je blokirao javna ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje i digitalizaciju. Iako je ta politika bila popularna među konzervativnim biračima, Münchau upozorava da je dugoročno nanijela više štete nego koristi.

Ni bivši kancelar Olaf Scholz ne prolazi bez kritike. Iako je najavio prekretnicu u njemačkoj spoljnoj i unutrašnjoj politici nakon ruske agresije na Ukrajinu, konkretne reforme su izostale.

Scholz se i dalje držao fiskalne rigidnosti i institucionalne inercije, dok je njemačka privreda bilježila pad produktivnosti, zaostajanje u digitalizaciji i hronični nedostatak radne snage. Pojedini ministri, poput Andreasa Scheuera iz CSU-a, dodatno su pogoršali situaciju nesposobnim upravljanjem ključnim resorima – kao što je saobraćajna infrastruktura, gdje su promašeni milionski projekti i propuštena digitalna modernizacija.

Autor koristi niz upečatljivih primjera kako bi ilustrirao krizu. Volkswagen, nekadašnji ponos njemačke industrije, danas je simbol zaostajanja – umjesto da predvodi tranziciju ka elektromobilnosti, upleten je u afere i gubi utrku sa kineskim i američkim proizvođačima. Projekti izgradnje fabrike čipova, poput Intelovog poduhvata u Magdeburgu, zaglibili su u birokratiji i političkoj neodlučnosti. Infrastruktura je zastarjela, internet spor, a mobilna mreža ispod evropskog prosjeka. Istovremeno, obećanja o tehnološkoj dominaciji vještačke inteligencije ostala su prazna retorika.

Iako Njemačka ostaje aktivna u globalnoj ekonomiji, njen uticaj je u padu – ne samo kroz usporavanje industrijske proizvodnje i izvoza, već i kroz slabost njenih finansijskih institucija. Njemačke banke, uključujući Deutsche Bank i Commerzbank, decenijama su zaostajale za američkim i azijskim konkurentima u oblasti inovacija, digitalnih servisa i investicionih strategija. Umjesto da budu motor evropskog finansijskog sektora, one su često bile predmet skandala, unutrašnjih reformi i državne podrške – što dodatno reflektuje opće usporavanje njemačkog modela.

Šta BiH može naučiti?

Münchau se ne zaustavlja samo na ekonomskoj i političkoj analizi – on u svom tonu jasno poručuje da se Njemačka suočava s krizom identiteta i svrhe. Dok druge zemlje ulažu u obrazovanje, istraživanje i zelene tehnologije, Njemačka se drži svog starog izvoznog modela, ovisnog o automobilima i hemijskoj industriji. U međuvremenu, društvene podjele rastu, populističke stranke jačaju, a migracijska politika ostaje nedefinisana i neučinkovita – iako je zemlji prijeko potrebna kvalifikovana radna snaga.

28.12.23. 12:00

Erdin Kadunić: Zašto se bh. građani u Njemačkoj osjećaju prevarenima?

Za čitatelje u Bosni i Hercegovini ova knjiga nije samo pogled u krizu druge zemlje. Njemačka je za nas više od partnera – to je zemlja u koju se migrira, iz koje dolaze investicije i koja godinama ima ključnu ulogu u evropskom procesu proširenja. Ako Njemačka uspori, taj usporeni ritam osjetiće i Balkan: kroz manju potražnju za radnicima, slabiji politički utjecaj Berlina u Briselu, pad doznaka i opću nesigurnost. S druge strane, poruke iz knjige mogu služiti i kao lekcija za domaće lidere: da nema napretka bez reforme, da se izbjegavanje konflikta i zatvaranje u birokratske krugove dugoročno osvećuju, te da ekonomija koja ne ulaže u budućnost – ne može preživjeti.

Knjiga Kaputt je otrežnjujuća, hrabro napisana i politički relevantna analiza jedne velike sile u fazi propadanja. Ne nudi mnogo konkretnih rješenja, ali njena snaga leži upravo u preciznoj dijagnozi – u raskrinkavanju iluzije da Njemačka uvijek zna šta radi. To je upozorenje koje bi mnogi u Evropi – i na Balkanu – morali shvatiti ozbiljno.

Knjiga će uskoro biti dostupna i na bosanskom jeziku u izdanju izdavačke kuće Dialogos iz Tuzle. Prijevod potpisuju Almedina Avdić Muratović i Resul Mehmedović.

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba