Turizam | Erdin Kadunić: Evropski kamping-bum – a BiH još uvijek spava?

U Bosni i Hercegovini turizam se i dalje uglavnom fokusira na goste koji dolaze avionom ili automobilom, zadržavaju se nekoliko dana i zatim putuju dalje. Naglasak je i dalje na klasičnim smještajima – hotelima i pansionima. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u periodu januar–juli 2024. čak 94,3 posto svih noćenja ostvareno je u hotelima i sličnim objektima.

Piše: Erdin Kadunić, za Radiosarajevo.ba

Alternativne forme odmora, poput kamp turizma, još uvijek su na marginama. A, upravo tu leži ogroman potencijal – kako u pogledu načina dolaska, tako i u dužini boravka. Strani turisti iz Irana, Kuvajta, Egipta ili Katara trenutno u prosjeku ostaju između tri i četiri noći.

Trending

Završeno zasjedanje Upravnog odbora FTV: Da li će doći do poskupljenja RTV takse?

Kampisti, s druge strane, često borave znatno duže, putuju fleksibilnije i istražuju regije koje nisu klasične turističke destinacije. Za Bosnu i Hercegovinu, čiji su brojni krajevi još uvijek turistički nedovoljno iskorišteni, to predstavlja izuzetnu priliku.

Sloboda, priroda, fleksibilnost...

Primjeri iz Evrope pokazuju koliko je kamp turizam postao dinamičan. U Njemačkoj je tokom 2024. zabilježeno preko 42,9 miliona noćenja na kamping lokacijama – što predstavlja novi rekord. Prihodi od karavan industrije iznosili su oko 15,1 milijardu eura.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba! 

U Hrvatskoj, zemlji slične prirodne ljepote, samo sektor kampinga godišnje donosi preko 100 miliona eura prihoda. Nasuprot tome, u Bosni i Hercegovini trenutno postoji tek 60 do 120 kamp lokacija, zavisno od izvora. Većina njih su male, privatne i relativno nepoznate – što znači da veliki potencijal ostaje neiskorišten.

Istovremeno, slika o kampingu se drastično promijenila. To više nije romantična predstava o šatoru, gitari i logorskoj vatri. Danas je kamping raznovrsna turistička grana koja privlači porodice, parove, solo putnike, digitalne nomade, ljubitelje prirode pa čak i ljude koji rade na putu.

Oni traže slobodu, kontakt s prirodom, fleksibilnost i često – dublji smisao. Kampisti ostaju duže, troše više novca lokalno i redovno dijele svoja iskustva putem društvenih mreža, čime dodatno promovišu destinaciju.

03.07.25. 18:00

Turizam u Sarajevu i BiH: Gdje su nestali Arapi i ko je zaista kriv?

Finansijski gledano, kamping u BiH može biti isplativa investicija. Mali kamp se može pokrenuti s početnim ulaganjem između 20.000 i 40.000 eura.

Već pri prosječnoj popunjenosti od 40 posto, godišnji prihod može iznositi oko 11.400 eura. Kada se odbiju troškovi održavanja, ostaje neto dobit od oko 9.000 eura godišnje.

Prilika za investiranje i zaradu

Povrat investicije, u zavisnosti od iznosa, moguć je već nakon dvije do pet godina. Posebno atraktivna varijanta postaje tzv. glamping – luksuzno kampiranje – koje omogućava više cijene uz manje infrastrukturne zahtjeve.

Kamping, međutim, nije samo šansa za vlasnika zemljišta. On može imati pozitivan učinak na čitavu lokalnu zajednicu. U selima gdje se godinama ništa ne dešava, dolazak stranih kampista može pokrenuti lanac lokalnih inicijativa. Mještani mogu ponuditi svježe proizvode iz vlastite bašte – domaće sirupe, med, sir, jaja, ajvar, sušeno meso, rakiju, voće i povrće, kao i domaći hljeb i pite.

Uz malo organizacije, lokalne žene mogu otvoriti mini-radionice tradicionalnog veza, pravljenja sapuna ili tkanja, nudeći turistima autentično iskustvo i suvenire. Djeca iz sela mogu organizovati vođene šetnje do obližnjih izvora, vodopada ili vidikovaca. Mladi se mogu angažovati kao prevodioci ili vodiči za biciklističke ture.

Potražnja za fleksibilnim turizmom

Sela sa stočarskom tradicijom mogu organizovati demonstracije mužnje krava, pravljenja sira ili pečenja rakije – aktivnosti koje su za urbane posjetioce iz zapadne Evrope pravo otkriće. Seoske porodice mogu ponuditi i večere uz logorsku vatru, pripremajući domaće specijalitete i stvarajući emotivni kontakt s gostima.

Dakle, kamping može u ruralne krajeve donijeti novi život, dodatne prihode i razlog za ostanak mladih. On revitalizira zapuštene prostore, oživljava seoske puteve i stvara osjećaj ponosa kod lokalnog stanovništva. Pritom, sve to se može raditi u skladu s principima održivog turizma – bez velikih hotela, betonskih zdanja i ekološkog opterećenja.

Potražnja za prirodnim, održivim i fleksibilnim turizmom sve više raste u Evropi. Bosna i Hercegovina tu ima važne adute – autentičnu i netaknutu prirodu, gostoljubive ljude, niske troškove boravka i bogat kulturni kontekst. No prozor prilike da se uhvati korak s trendovima neće ostati zauvijek otvoren.

Ko danas investira u kamping u Bosni i Hercegovini, ne samo da može ostvariti finansijski uspjeh, već doprinosi razvoju cijelih zajednica. Kamping nije ni luksuz ni romantika – već realna i održiva razvojna šansa koju ne treba propustiti.

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba