Jasna Diklić: Pogled iznutra o radu na predstavi Snijeg
U teatrološkoj leksici uobičajene su sintagme i terminološka određenja da je pozorište „psihološka laboratorija“, da je neki dramski tekst izrazita „psihološka drama“ te da je pozorište čovjekova intima. Takođe se tvrdi da je "pozorište jedan od najmoćnijih instrumenata u pokušaju da čovjek shvati sebe, da shvati svijet u kome živi i svoje mjesto u tom svijetu.“
Piše za Radiosarajevo.ba: Jasna Diklić, glumica
Pokušaću da kao akter, iznutra, približim dešavanja u procesu stvaranja jedne predstave.
Šta se dešava sa glumcima, rediteljem i ostalim značajnim učesnicima obimnog projekta kakav je bio rad na predstavi Snijeg, u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo.
Video / Uoči premijere: Predstava Snijeg je ispit zrelosti za Narodno pozorište Sarajevo
Intervju / Dino Mustafić uoči premijere "Snijega": Moramo se snažno suprotstaviti zlu
Nakon što su dramaturginje napravile adaptaciju istoimenog romana Orhana Pamuka, na oglasnoj ploči Narodnog pozorišta je izašla podjela uloga. Dobili smo tekst i okupili smo se na prvoj čitačoj probi, preko dvadeset učesnika. Počinje magija.
Čitamo tekst, hvata nas panika, toga ima, čini nam se, previše .
Aco (Aleksandar Seksan, glavni lik u predstavi) je uznemiren kao protagonista, svi smo sumnjičavi prema vremenu u okviru kojeg treba da završimo predstavu.
Foto: Admir Kuburović / Radiosarajevo.ba: Jasna Diklić u predstavi Snijeg
Počinje borba u odbrani svoga lika. Oko mene su mladi glumci, neke sam prvi put upoznala, zatim generacija koja je bila dio mog profesionalnog rada, a tu su i veterani - Kaća Dorić i Dragan Jovičić.
Mislim na mogućnost „slobodne igre“, igru mimo bilo kog propisa koja remeti tok svakodnevnog života, prekid usred trajanja, provalu neočekivanog. Da li je ulaženje u nutrinu oblikovanja lika putem imaginarne situacije i pokušaj suočavanja sa emocijama pravi put?
Vidim da se i moje kolege bore da uhvate tu pahulju koja nam određuje put u nepoznato. Kreću probe na sceni, naporne, dugotrajne.
Sve je više unutarnjeg nemira, ali i strpljivosti, mnogo je posla pred nama.
Dino (Mustafić, redatelj) se trudi da odgovori na svako pitanje, glumačku nedoumicu. Mnogo nas je, različitih smo potencijala, a i različitosti na iskustvenom planu.
Učimo tekstove, meni ide teško, imam dovoljno godina da mi neumitna biologija ne da da se opustim. Pa i pored toga, na svaki previd teksta imam osjećaj krivice, sa nemirom odlazim kući.
Dešavaju nam se neobjašnjive greške. Kako se zaštititi? Praštajmo!
Polako se približavaju generalne probe, nemir, dileme, sumnje... da li će nam doći neki dobri duh, pomilovati nas i reći “Ne bojte se, dragi glumci, biće sve kako treba!“.
Premijera!
Neubičajeno smo tihi, pripreme su ritualne. Molimo publiku u mislima da nas razumije i pruži podršku.
Da li će nam oprostiti naše greške, pa mi smo glumci koji ne pripadaju ustanovljenom pravilu društvene funkcije. Mi smo oni koji se suočavaju sa emocijama, sa „profesijom zanosa“.
Ponudili smo gradu uspješnu predstavu Snijeg, sigurna sam! Uvijek je bilo i biće različitih mišljenja, a to je dobro, važno je da ih se predstava tiče kao što se i nas tiče.
Narodno pozorište / Ko je sve stigao na premijeru veličanstvene predstave "Snijeg"
Ovo su moje kolege sa kojima sam pokušala izbjeći zamke, dileme i sumnje kroz proces rada na teškom i zahtjevnom zadatku.
Prije svih Aco, pa Dragan,Kaća, Senad, Semir, Vedrana, Riad, Milan, Amra, Ermin, Amila, Vedran, Aldin, Merima, Mona, Belma, Nerman, Mak, Irfan...
Dramaturginje Bojana i Emina! Svi posvećeni i odgovorni.
I naravno reditelj Dino kojeg ću citirati „Samo umjetnost i kultura mogu sačuvati slobodu Sarajeva“.
Intervju / Orhan Pamuk za Radiosarajevo.ba: Jedino uz multikulturalizam možemo preživjeti
Foto / Orhan Pamuk u Sarajevu: Zašto su sloboda i demokratija najvažniji za Tursku i BiH
Foto: Admir Kuburović / Radiosarajevo.ba: Jasna Diklić na press konferenciji povodom predstave Snijeg
SNIJEG - Zasnovano na knjizi Orhana Pamuka
režiser: DINO MUSTAFIĆ
dramatizacija i dramaturgija:
BOJANA VIDOSAVLJEVIĆ i EMINA OMEROVIĆ
scenograf: DRAGUTIN BROZ
kostimografkinja: LEJLA HODŽIĆ
kompozitor: DAMIR IMAMOVIĆ
koreografija i scenski pokret: ENA KURTALIĆ
dizajner svjetla: MOAMER ŠAKOVIĆ
snimatelj, montažer i video art: DANKO BEVANDA
suflerka: ESMERALDA ABDIJEVIĆ
LICA
Ka – ALEKSANDAR SEKSAN
Svila – AMRA KAPIDŽIĆ
Modri – ERMIN SIJAMIJA
Kadifa – AMILA TERZIMEHIĆ
Sunaj Zaim – SENAD BAŠIĆ
Funda Eser – VEDRANA BOŽINOVIĆ
Turgut – DRAGAN JOVIČIĆ
Evropljanka – JASNA DIKLIĆ
Zahida – KAĆA DORIĆ
Kasim, Ljevičar – VEDRAN ĐEKIĆ
Serdar, Ljevičar 3 – ALDIN OMEROVIĆ
Saputnik, Muhtar, Nacionalista – SEMIR KRIVIĆ
Nedžip, Mladi Kurd – MAK ČENGIĆ
Fazil – IRFAN RIBIĆ
Direktor Pedagoškog instituta – MILAN PAVLOVIĆ
Ubica, Čuvar Modrog, Islamista – NERMAN MAHMUTOVIĆ
Voditelj ceremonije, Ljevičar 2 – RIAD LJUTOVIĆ
Handa, Djevojka samoubica 2 i 6 – MERIMA LEPIĆ REDŽEPOVIĆ
Djevojka samoubica 1 i 5 – MONA MURATOVIĆ
Djevojka samoubica 3 i 4 – BELMA SALKUNIĆ
Djevojka samoubica 7 – MARIJANA MARIĆ
Djevojka samoubica 8 – PAULA GRUBEŠIĆ-MATEESCU
Agent MIT-a 1 – HARIZ ŠABANOVIĆ
Agent MIT-a 2 – JESENKO MATKOVIĆ
Pjevač – ILEŠ BEČEI
Marianna – ALISA ČAJIĆ-DRMAĆ
Jose – ADNAN HASKOVIĆ
Muzika:
Damir Imamović, gitara
Almedin Varošanin, nej
Ivana Djurić, violina
Dinko Šimunović, kontrabas
Adnan Teskeredžić, perkusije
Nedim Imamović, snimanje i dizajn zvuka
Orhan Pamuk svoj roman smješta u pogranični grad Kars na sjeveroistoku Turske, u tri dana i noći, kada je snijeg blokirao ceste i spriječio svaki ulazak ili mogući bijeg iz začaranog mjesta. Vremenske neprilike stvorile su savršene uslove za jednu pozorišnu revoluciju i vojni udar, odgodu izbora i suočavanje s pojavom samoubistva žena – „tri dana u kojima će se Kars kuhati u vlastitoj kaši“. Sa snježnim padavinama u grad dolazi i Ka, turski pjesnik koji živi u izganstvu u Njemačkoj, a koji se u Tursku vraća radi majčine smrti, ali i vijesti da se Svila, njegova ljubav iz mladosti, razvela i da sada živi u Karsu. U nepunih 72 sata, Ka će otkriti ljubav, savršenu simetriju i Allaha, ali i steći smrtne neprijatelje.
Ka, prozapadni intelektualac, ali i samotnjak u egzilu i pjesnik bez inspiracije, naći će se na raskršću između radikalnog islama i sekularizma, između duhovnosti i strasti, između spletki i patnji, Istoka i Zapada.
Konzervativizam, patrijarhat, korupcija, bijeda, nezaposlenost, iseljavanje, beznađe, jednoumlje, konstantna stagnacija učinili su Kars, baš kao i Sarajevo, mjestom bez pogleda u budućnost. Kako bi opstali, muškarci Karsa nadu pronalaze u fanatičnoj religiji ili patriotizmu, a žene u samoubistvu kao buntovnom vapaju za slobodom. Naspram svih tih zadrtosti i kolektivizama, stoji individualac Ka koji bi „želio biti zapadnjak, a vjerovati“, koji spozna Allaha, ali i ovozemaljsku sreću. I dok se radnja ovog ljubavnog romana sve više kreće ka političkom trileru, dok životi svih likova, pa i njega samog dolaze na ivicu ponora, Ka spoznaje kako svijet čini jednu savršenu simetriju, baš poput snježne pahuljice koja je svojom strukturom jedinstvena i neponovljiva, iako na prvi pogled, baš kao i čovječanstvo, čini tek jednoličnu bijelu masu koja prijeti da će progutati čitav svijet. U toj simetriji Ka pronalazi inspiraciju, ali i prisutnost Allaha, koji se ne skriva u džematima već „u usamljenim srcima i tišini snijega“. Uvidjevši to, shvatit ćemo da su razlike između vjernika i ateista u mnogočemu lažne i sporedne, ukoliko jedan ide ka ljubavi, jednako kao i drugi ka vjeri – jer ljubav je vjera, a vjera je ljubav. (Bojana Vidosavljević i Emina Omerović)
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Povezano
/ Najnovije
