Ivan Trajković: Avioni bez pilota

Radiosarajevo.ba
Ivan Trajković: Avioni bez pilota
Foto: Baykar Defense Technology / Kilizelma

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

U drugoj polovini prošle godine svoj prvi let je imao novi tip lovačkog aviona šeste generacije - 'Kizilelma'. Dio projekta 'MIUS', u okviru koga su nekoliko godina istraživane mogućnosti za proizvodnju novih tipova aviona, avionske elektronike i kompjutera, 'Kizilelma' je po mnogim parametrima jedinstvena letjelica u svijetu.

Piše: Ivan Trajković, za portal Radiosarajevo.ba

Skandal na otvaranju Europskog prvenstva: Otpjevali kartu "srpskog sveta", spominju i dio BiH

Skandal na otvaranju Europskog prvenstva: Otpjevali kartu "srpskog sveta", spominju i dio BiH

Iza cijelog projekta 'MIUS' i testne letjelice 'Kizilelma' stoji turska kompanija 'Baykar Defense Technology', danas širom svijeta poznata po svom dronu 'Bayraktar TB-2', koji je slavu stekao u borbama u Ukrajini. 'Baykar', takođe, proizvodi i 'Bayraktar TB-3', te 'Bayraktar Akinci' dronove, a projekat 'MIUS' je prvi test proizvodnje kompletnog borbenog aviona. Da li smo napomenuli da 'Kizilelma' zapravo - nema pilota?

Kompjuter umjesto čovjeka

'Kizilelma' je počeo svoj razvoj još 2014. kao 'POC' avion (proof-of-concept, prvi prototip) 'Kizilelma - A'. Ova prva letjelica je bila subsonična, tj. letjela je brzinom manjom od brzine zvuka (oko 800 kilometara na čas). Proizvodne verzije 'Kizilelma B/C' će biti nadzvučne, ali je tačna maksimalna brzina leta i dalje tajna. Planirana je i verzija 'Kizilelma C/A' sa dva motora, koja će vjerojatno moći da razvije brzine od preko 2 maha (dva puta brže od zvuka).

Trenutno postoje dvije ovakve letjelice, ali je do sredine ove godine planirano da ukupni broj aktivnih prototipova bude pet. Zanimljivo je i  da je motor koji pogoni ovaj bespilotni avion-lovac tipa '322F', ukrajinske kompanije 'Ivchenko-Progress'. Primarni korisnik ove moderne letjelice će biti Tursko Vazduhoplovstvo, a već postoji i značajno interesovanje nekoliko zemalja članica NATO-a. Prve zvanične isporuke letjelica bi trebalo da počnu sredinom 2024., ili početkom 2025.  godine.

Dronovi, avioni, tenkovi: Kako turska namjenska industrija dominira svijetom

Dronovi, avioni, tenkovi: Kako turska namjenska industrija dominira svijetom

Cijeli dizajn letjelice je zasnovan na 'L-RCS' principu poznatijem kao 'Stealth' (nevidljivi). Prvi avioni bazirani na ovom konceptu su bili američki F-117 'Nighthawk' (koji je jedini put oboren tokom NATO bombardovanja SR Jugoslavije 1999 godine), i teški bombarder B-2 'Spirit'.

Danas širom sveta postoji desetak 'stealth' tipova aviona, ali je njihova 'nevidljivost' na bojnom polju smanjena zbog razvoja novih vrsta radarskih sistema, korišćenja 'avio nadgledanja' (AWACS), te korištenja satelita za nadgledanje bojišta (orbital recconaissance). 'Kizilelma' zato ima dizajn koji je zasnovan na kompleksnim računarskim modelima i analizama, što mu omogućava ne samo manju radarsku  vidljivost, već i najbolje moguće letačke karakteristike sa takvim dizajnom krila. 'Kizilelma' će u finalnoj verziji, pored nekoliko računara za navođenje i upravljanje letom, imati i 'AESA' radarski sistem koji aktivno skenira bojno polje u potrazi za PVO sistemima ili neprijateljskim letjelicama. Letjelica će imati korisnu nosivost od 1.5 tona (T), što će joj u praksi omogućiti da nosi širok spektar avio-bombi ili navođenih raketa, poput 'Cirit' ili 'L-UMTAS', takođe turske proizvodnje, kao i najnovije satelitski navođene projektile 'APK-WS'.

'Kizilelma' će u svojoj finalnoj verziji imati i napredan kompjuterski softver koji će mu omogućiti samostalno polijetanje i slijetanje, autonomno traženje mete i nišanjenje iza linije horizonta (BLOS), samostalno izvođenje manevara izbjegavanja i 'HSA' mogućnosti - integraciju sa drugim letjelicama i sistemima podrške na zemlji.

Kizilelma
Foto: Baykar Defense Technology: Kizilelma

U svojoj testnoj fazi 'Kizilelma' ima raspon krila od 10 metara, i dužinu od 14.7 metara. Moći će da koristi i razne vrste avio goriva, kako bi se omogućila kompatibilnost sa raznim vrstama upotrebe (sa kopna ili sa mora u verziji za Tursku mornaricu), a koristiće i najnovije avio gorivo 'JP-8' (MIL-83133), razvijeno za potrebe američkog vazduhoplovstva. Maksimalni domet letjelice je oko hiljadu kilometara, a maksimalna brzina u ovoj fazi je 775 kilometara na čas (finalna verzija će letjeti najmanje duplo brže). Maksimalna visina je leta je 14 kilometara, što 'Kizilelmu' stavlja u red najnaprednijih letjelica u svetu.

Malobrojna konkurencija

Iako postoji desetak sličnih letjelica u fazi istraživanja i prototipa, 'Kizilelma' trenutno nema pravu konkurenciju na svjetskom avio tržištu. Kineska narodna armija trenutno radi na razvoju slične letjelice pod imenom 'AVIC', ali je njen razvoj tek na početku. I sam koncept 'AVIC Pinyin' (Tamni mač) je dosta drugačiji nego 'Kizilelma' - razvija se kao dron koji će biti podrška standardnim lovačkim avionima sa ljudskom posadom.

Američka mornarica još uvijek testira veliki dron 'X-47B' kompanije 'Northrop Grumman'. Ovaj dron je zamišljen slično kao i 'Kizilelma', ali su mu mogućnosti autonomnog leta manje. 'X-47B' bi, ako uopšte bude ušao u serijsku proizvodnju, trebalo da bude univerzalni mornarički bombarder, koji bi polijetao sa nosača aviona. Iako ima veći domet (2400 kilometara), 'X-47B' ima manju visinu leta, te manju brzinu (do 800 kilometara na čas). Takođe, za razliku od 'Kizilelme' koji može letjeti u potpunosti samostalno, 'X-47B' i dalje zahtjeva ljudske pilote u kontrolnom centru, slično svim drugim dronovima američke proizvodnje.

Američka privatna kompanija 'Kratos' testira eksperimentalni lovački avion bez ljudske posade 'XQ-58 Valkyrie', ali je on i dalje u fazi 'tehnološkog demonstratora' u okviru projekta 'LCASD' (samostalni avion-lovac), bez planova za serijsku proizvodnju.

Autor je dugogodišnji novinar i kolumnista, specijaliziran za IT tehnologije

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.

Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije