Ušuškali ste se za spavanje? Evo kako mikrobi kontrolišu vaš san i zašto je ovo bitno

Bakterije koje žive u vašim crijevima i ustima mogle bi kontrolirati način na koji spavate noću. Sada ih naučnici žele koristiti kako bi vam pomogli da se bolje odmorite.

Dok večeras ležite u krevetu, vaše tijelo će vrvjeti od aktivnosti. Gotovo na svakom centimetru vašeg tijela – a i unutar njega – milijarde sićušnih organizama se migolje i bore za prostor. Ali ako vas ta užasavajuća misao vjerovatno drži budnima noću, razmislite o ovome: mogu vam pomoći i da bolje spavate.

Nova istraživanja ukazuju na to da zajednice bakterija, virusa i gljivica koje čine mikrobiotu našeg tijela mogu utjecati na naš san.

Trending

Semir Efendić za Radiosarajevo.ba: "Ideologija kojoj robuje Max Primorac učestvovala u Holokaustu"

Dok se mnogi ljudi trenutno oslanjaju na tablete za spavanje kako bi ublažili upornu nesanicu, budućnost bi mogla donijeti prijateljske bakterije koje će nam pomoći da zaspimo, pa čak i riješiti opstruktivnu apneju u snu, stanje u kojem se ljudi bore s normalnim disanjem dok spavaju. To bi dalo novo značenje terminu "higijena spavanja".

"Dugo vremena je prevladavajuća teorija bila da poremećaji spavanja remete naše mikrobiome", kaže Jennifer Martin, profesorica Univerziteta Kalifornija u Los Angelesu i članica odbora Američke akademije za medicinu spavanja. "Ali neki od dokaza koje sada vidimo ukazuju na to da je vjerovatno riječ o odnosu koji ide u oba smjera."

08.09.25. 16:45

Stručnjak upozorava: Ove tri greške vam kvare san

U maju je novo istraživanje predstavljeno na akademskoj konferenciji za naučnike koji se bave spavanjem saželo ono što otkriva sve veći broj drugih studija. Otkrilo je da tinejdžeri i mladi odrasli s većom raznolikošću mikroba u ustima imaju tendenciju dužeg spavanja.

Istraživanja su također pokazala da osobe s medicinski dijagnosticiranom nesanicom imaju nižu bakterijsku raznolikost u crijevima u usporedbi s osobama koje normalno spavaju, što se obično povezuje s manje zdravim imunološkim sistemom i oštećenjima u preradi masti i šećera, što može dovesti do povećanog rizika od dijabetesa, pretilosti i srčanih bolesti.

Druga studija, u kojoj se 40 ljudi dobrovoljno prijavilo da mjesec dana nose uređaje za praćenje sna i da im se analizira crijevni mikrobiom, također je otkrila da je loša kvaliteta sna povezana s manje raznolikom populacijom crijevnih mikroba.

Osim toga, ljudi sa socijalnim "jet lagom"– gdje se njihovi obrasci spavanja tokom radne sedmice i vikenda enormno razlikuju – imali su značajno drugačiji crijevni mikrobiom od onih čiji se obrasci spavanja nisu mnogo razlikovali, prema podacima koje je analizirala britanska zdravstveno-tehnološka kompanija Zoe .

"Poremećaj cirkadijalnog ritma javlja se kod ljudi koji ostaju budni duže i spavaju duže vikendom, kod onih koji rade dugo, poput hitnih službi, policije i obezbjeđenja, bolničara i vojske, te kod ljudi koji jedu preblizu vremenu za spavanje“, kaže Kenneth Wright, profesor integrativne fiziologije na Univerzitetu Colorado Boulder u SAD-u. "Ovo može uzrokovati gastrointestinalne poremećaje i metaboličke bolesti, koje su česte, na primjer, kod radnika u smjenama, a poremećeni mikrobiom može igrati ulogu."

Moguće je da osobe s poremećenim snom imaju tendenciju da se pridržavaju manje zdrave prehrane, što zatim utiče na njihov mikrobiom, sugerira Sarah Berry, profesorica nutricionističkih nauka na King's Collegeu u Londonu i glavna naučnica u Zoe. Ona navodi druga istraživanja koja Zoe nije provela, a koja su otkrila da osobe koje kratko spavaju imaju tendenciju podsvjesno povećati unos šećera.

"Dio teorije koja stoji iza ovoga je da kada ste loše spavali, centri za nagrađivanje u vašem mozgu su pojačani sljedećeg dana, pa tražite to brzo rješenje", kaže ona. "Vaš mozak vas na neki način vara da osjetite: 'U redu, trebaju mi ​​rafinirani ugljikohidrati', kako biste dobili taj brzi nalet energije."

Ali promjena prehrambenih obrazaca kao odgovor na nedostatak sna nije cijela priča. Berry i njene kolege su otkrile devet vrsta koje su bile zastupljenije u većoj i osam koje su bile manje zastupljene kod ljudi sa socijalnim jet lagom u poređenju sa onima bez ove varijacije u obrascima spavanja. Međutim, otkrili su da ishrana izgleda objašnjava promjene u zastupljenosti samo za četiri od ovih vrsta mikroba.

Jaime Tartar, profesorica psihologije i neuroznanosti na Univerzitetu Nova Southeastern na Floridi, koja nije bila uključena u Zoe studiju, kaže da je sve više uvjerena da određeni mikrobi igraju direktnu ulogu u snu.

Ona navodi Firmicutes, jednu od najdominantnijih taksonomskih grupa bakterija koje se nalaze u crijevima. U testovima u kojima su Tartar i njene kolege pratile san i testirale crijevne mikrobe 40 muškaraca, pronašli su 15 različitih grupa bakterija Firmicutes koje su na različite načine korelirale s brojnim pokazateljima sna. "Trenutno nemamo sve odgovore, ali svakako se čini da neki mogu poboljšati san, a drugi ga mogu pogoršati", kaže ona.

U nekim slučajevima, poremećaji spavanja mogu aktivno izazvati promjene u mikrobnim populacijama oštećujući imunološki sistem i njegovu sposobnost regulisanja mikroba, što zauzvrat može povećati vjerovatnoću dugoročnih problema sa spavanjem.

Ako se broj tih mikroba smanji, vjerovatno će se smanjiti i njihov hemijski uticaj na mozak, dok se drugi mikrobi koji koriste hranu poput zasićenih masti i šećera za sintezu upalnih molekula mogu razmnožavati. Smatra se da neke od ovih upalnih hemikalija, uključujući određene žučne kiseline, mogu poremetiti cirkadijalne ritmove mozga.

Martin kaže da isto vjerovatno važi i za oralni mikrobiom. Povećana upala, uzrokovana mikrobima koji bujaju kod ljudi koji imaju lošu ishranu ili loše zubno zdravlje, mogla bi povećati rizik od problema kod tih osoba , uključujući opstruktivnu apneju u snu, kod koje se zidovi grla opuštaju tokom spavanja, ometajući normalno disanje.

"Ako je mikrobiom neuravnotežen, to bi moglo dovesti do lokalne i sistemske upale koja može uzrokovati sužavanje disajnih puteva, oslobađanje hormona stresa i mnogo toga što onda kasnije ometa san", kaže Martin. Suženi ili blokirani disajni putevi mogu dovesti do opstruktivne apneje u snu i hrkanja.

Imajući sve ovo u vidu, moguće je da probiotici (tablete koje daju ciljani bakterijski soj) ili prebiotici (neprobavljivi sastojci hrane koji selektivno hrane korisne crijevne bakterije) mogu pomoći u liječenju određenih poremećaja spavanja. Tartar ukazuje na jednu studiju koja je pokazala kako je određeni probiotik, soj Lactobacillus casei Shirota, poboljšao san u poređenju s placebom u grupi od 94 studenta medicine dok su prolazili kroz stresan period u akademskoj godini.

Berry kaže da je Zoe nedavno završila šestonedeljno ispitivanje u koje je bilo uključeno 399 zdravih odraslih osoba iz Velike Britanije u projektu pod nazivom BIOME studija. Istraživanje, koje je još uvijek u fazi stručne recenzije, pokazalo je da su učesnici primali jednu od tri vrste hrane. Jedna grupa je dobila "super gorivo za mikrobiom" - prebiotsku mješavinu koja sadrži više od 30 različitih sastojaka od cjelovitih namirnica, od ploda baobaba do lavlje grive. Druga grupa je svakodnevno dobijala probiotik u obliku bakterije L. rhamnosus. Posljednja grupa je dobila krutone od hljeba sa ekvivalentnim kalorijama kao i prebiotska mješavina kao kontrolna grupa. U poređenju sa grupom koja je primala krutone, veći udio onih koji su primali prebiotsku mješavinu iskusio je poboljšan san, iako je to bilo zasnovano na samoprocjenama, a ne na objektivnim mjerenjima.

Martin, iako zaintrigiran takvim rezultatima, naglašava potrebu za većim, robusnijim ispitivanjima koja uspoređuju prebiotičke ili probiotičke intervencije s postojećim tretmanima, za koje se već zna da su učinkoviti u rješavanju problema sa spavanjem. To uključuje kognitivno-bihejvioralnu terapiju (vrsta terapije razgovorom koja se često naziva KBT) i različite lijekove.

"Uvijek sam oprezna kada je u pitanju predlaganje da neko potroši 30 dolara (oko 60 KM) u prodavnici zdrave hrane na nešto što nema dokazanu efikasnost, kada znamo da postoje efikasne medicinske terapije", kaže ona.

Ona izražava interes da otkrije da li bi probiotici mogli pomoći ljudima s blagim slučajevima opstruktivne apneje u snu, moguće u kombinaciji s postojećim oralnim uređajima koji mijenjaju položaj vilice kako bi se spriječili poremećaji disanja. Budući da 20-30% ljudi s kroničnom nesanicom trenutno ne reagira na kognitivno-bihevioralnu terapiju, Martin se pita da li bi im probiotici ili prebiotici mogli pomoći.

"Voljela bih vidjeti takve studije“, kaže ona. "Klinički se borimo s tim kako pomoći toj podgrupi pacijenata, od kojih mnogi ne žele koristiti sedativne lijekove."

Ali ako se dokaže da mikrobiologija ima provjerljiv utjecaj na kvalitetu sna, to bi moglo pomoći svim vrstama ljudi.

"Cirkadijalni poremećaj je vrlo čest u društvu", kaže Wright. "Može se javiti zbog promjene vremenskih zona, određenih karijera i načina života, te bolesti povezanih sa starenjem. Postoji potencijal da mnogi ljudi imaju koristi od toga."