Povrće koje raste brzo i idealno je za sadnju u rano proljeće

Početak proljeća je prijelazno razdoblje za vrtlare, vrijeme je sve toplije, no večeri i jutra su ipak još uvijek dosta hladna. Ipak, vrijeme je da se krene i sa sadnjom, neko je povrće idealno za to.

Naime, biljke koje vole niže temperature, preferiraju malo vlage, ne vole vruće ljetno vrijeme i mogu podnijeti povremeni mraz, super su za ranoproljetni vrt.

One uglavnom dolaze iz obitelji kupusnjača te korjenastih usjeva. Sada sadimo biljke koje imaju dovoljnu otpornost na hladnoću i vlagu, koje su tipične za početak marta.

Trending

Ko to tamo mijenja identitet Baščaršije? Kontaktirali smo Federalnu upravu za inspekcijske poslove

Kako pripremiti svoj vrt za proljeće

Prije nego počnete saditi rano proljetno povrće, treba pripremiti vrt. Priprema vrta trebala bi početi u rano proljeće. Započnite s uklanjanjem svih ostataka ili neželjenih biljaka iz prošlogodišnjeg vrta.

Zatim izmjerite kvalitetu tla. Ako je kompaktan, razmislite o oranju ili dvostrukom kopanju. Dajte svoje tlo testirati tako da ga pošaljete u laboratorij ili pomoću testa kod kuće, koji će vam reći čime vaše tlo treba biti dopunjeno. Kad to saznate, možete (i trebate) dodati kompost i organsko granulirano gnojivo jer je povrće teška hranilica. Također, pobrinite se da područje u kojem sadite povrće ima drenažu i odgovarajući pristup suncu i vodi.

Kada početi s ranim proljetnim povrćem

To ovisi o vrstama povrća koje sadite, vremenu i godišnjem dobu, klimatskom području u kojem živite, koliko dugo povrću treba da naraste od sjemena do žetve i dostupnosti određene sorte.

Biljke kojima je potrebno dugo vremena da narastu treba posijati u zatvorenom prostoru sedmicama prije nego što ih planirate saditi na otvorenom. To će vam olakšati i osigurava da biljke budu prave veličine kada dođe vrijeme da ih posadite vani.

Brokula i kupus izvrstan su primjer za to - možete ih posijati četiri do osam sedmica prije nego što ih posadite na otvorenom. Korjenasti usjevi mogu se posijati odmah na otvorenom, pišu 24sata, dok se biljke poput salate mogu uzgajati na bilo koji način, ovisno o situaciji i sorti.

Najbrže rastuće proljetno povrće su rotkvice, salata, špinat, rikula, kelj, repa i grašak. Sve ovo povrće treba pognojiti, posaditi u rahlu zemlju i osigurati dovoljno sunca i vlage. Nijedna ne zahtijeva obrezivanje i sve se mogu uzgajati u gotovo bilo kojoj zoni.

Rotkvica

Rotkvice su jedan od najbržih usjeva koje možete uzgajati - potrebno je oko šest tjedana da povrće naraste od sjemena do žetve. Možete ih posaditi u bilo kojoj zoni, a vrlo brzo sazrijevaju. Spremni su za žetvu kada se čini da je korijen odgovarajuće veličine. Da biste pobrali rotkvice, samo ih izvucite izravno iz zemlje. Jestivi su i korijen i listovi.

Repa

Repa je vrlo slična rotkvicama u smislu kada početi i kako je brati. Jedina je razlika u tome što je žetvi repe potrebno još tri do četiri sedmice. Manje bijele japanske vrste slađe su i brže sazrijevaju. Berba ljubičastih i bijelih većih sorti traje najmanje 60 dana. Jestivi su i listovi i korijen.

Zelena salata

Brzina rasta salate ovisi o vrsti koju sadite. Lisnate vrste rastu najbrže i spremne su za 45 do 60 dana. Salata se može saditi iz sjemena ili presaditi (sjeme zahtijeva svjetlost za klijanje). Sadite salatu oko aprila, jer većina sorti može podnijeti hladno vrijeme, ali ne i duboku hladnoću ili jak mraz.

Kada narastu, uberite listove u veličini u kojoj ih planirate jesti, bilo da su mladi listovi ili potpuno zreli. Možete brati pojedinačne listove selektivno ili cijelu glavicu odjednom. Za berbu samo odrežite oko 2 i pol centimetara iznad razine tla. Nakon žetve, lisnate vrste mogu se ostaviti u zemlji da izrastu još jedan ili dva lista, dok se glavate vrste trebaju ponovno posaditi.

Špinat

Špinat je izvrstan izbor za ranoproljetne vrtove jer mu je potrebno hladnije vrijeme kako ne bi postao previše gorak okusom. Može se saditi u redove ili posvuda na gredici. Možete ga posijati u rano proljeće i ubrati nakon otprilike šest sedmica, iako će ostavljanje u zemlji dati veće lišće. Ako odrežete oko 2 i pol centimetara iznad tla, možete dobiti drugu žetvu. Narežite špinat na manje listove ili ga pustite da raste nekoliko sedmica dulje i uberite cijelu biljku odjednom.

Rikula

Rikula može podnijeti niske ili visoke temperature, tako da je možete saditi u rano proljeće ili kasnije. Samo prorahlite zemlju, posipajte sjeme po vrhu i zalijte. Žetvu možete imati već nakon mjesec dana, ali što dulje rikulu ostavite u zemlji, listovi će biti pikantniji. Rikula obično daje dovoljno za samo jedno rezanje, tek ponekad za dva. Ponovno je posadite nakon što je uberete, kako biste je stalno imali.

Kelj

Kelj je od svih povrća najotporniji na hladnoću i možete ga saditi vrlo rano jer hladno vrijeme pojačava slatkoću lišća. Kelj dolazi u raznim nijansama zelene, crvene i ljubičaste. Manje lisnate vrste mogu se saditi iz sjemena razbacanog po tlu i žeti vađenjem cijele biljke odjednom. Vrste za uzgoj mogu se rano posijati u zatvorenom prostoru, a zatim presaditi u vanjski vrt. Vrste glavica rastu otprilike mjesec dana ili dulje i mogu se brati uklanjanjem pojedinačnih listova ili cijele biljke odjednom. Nož je najlakši alat za berbu kelja.

Grašak

Grašak treba saditi vrlo rano, oko 15. marta. Ta biljka ne voli toplinu i njegova rana sadnja omogućuje povrću da raste i sazrijeva tijekom hladnog vremena. Možete posaditi bilo koju od tri glavne vrste — snježna, snap, ljuštena — ovisno o tome koji dio mahune jedete. Dobro je da sjeme prije sadnje namočite preko noći u vodi. Berba graška traje oko 60 do 90 dana, ovisno o sorti. Berite ih kad su mahune napunjene, ali prije nego što postanu žilave. Sadite grašak svakih nekoliko sedmica u dvije do tri uzastopne žetve prije nego što nastupi vrućina ljeta, piše Martha Stewart.