Analize / Pandemija koronavirusa, izolacija i netačne informacije opasnost za zdravlje

08. 01. 2021. u 15:40:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 0

Depresija, strah, tjeskoba i bespomoćnost samo su neke od psihičkih poteškoća s kojima se svakodnevno – zbog izolacije i socijalne otuđenosti od porodice i prijatelja, ali i izmjena životne rutine, i usljed izloženosti dezinformacijama – suočavaju brojne osobe tokom pandemije koronavirusa, kažu sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Sarajka Sandra Novak govori da je na početku pandemije pokušala organizovati život u skladu sa izrečenim mjerama za sprečavanje širenja virusa, ali kako je vrijeme odmicalo i “online život” preovladao u svim sferama, počeo se javljati osjećaj panike.

Faza u kojoj se sada nalazim – besciljnost. Toliko dugo smo u domovima bez posla da kad uradim jednu desetinu nekadašnjih poslova, osjećam se umornom, iscrpljenom. Nemam želju za dalje, nisam ni Novu slavila. Čemu? Šta slavim? Kraj jedne, a početak druge potencijalno gore godine?”, kaže
Novak za BIRN BiH, dodajući kako žudi za slobodom, kontaktom i ciljem u životu.

Psihologinja Dželila Mulić-Čorbo objašnjava da je pandemija uticala na svakog pojedinca, porodicu i društvo na globalnom nivou, a da sama izolacija uveliko utiče na promjenu rutine.

Sama promjena rutine i svakodnevnice utiče na naše mentalno zdravlje, odnosno blagostanje. Sva paleta neugodnih emocija koje smo svi doživjeli u većoj ili manjoj mjeri bila je nešto novo za većinu ljudi. Dobra strana svega jeste da mi zaista imamo prirodne mehanizme prilagođavanja i adaptacije, što je psihološka otpornost koja nas štiti i pomaže da se lakše nosimo s promjenama i da im se prilagođavamo”, mišljenja je Mulić-Čorbo, koja dodaje i da je vijest o vakcini svijetla tačka na kraju tunela koja daje novu perspektivu da će uskoro biti završena kriza.

Sarajevo - undefined

Foto: A. K. / Radiosarajevo.ba: Sarajevo

Na mentalno zdravlje osim mjera i promjene svakodnevnice utiču strah od bolesti i neizvjesne socio-ekonomske budućnosti te izloženost netačnom medijskom sadržaju. Psiholozi upozoravaju da do pogoršanja može doći nakon završetka pandemije.

BIRN-u BiH javilo se još nekoliko osoba koje su kazale da su bolovale od koronavirusa i da ih je, osim zdravstvenih tegoba, najviše pogodila izolovanost od porodice i prijatelja.

Prema podacima državnog Ministarstva civilnih poslova, u BiH su do kraja 2020. godine potvrđene 111.642 osobe oboljele od koronavirusa.

Strah od virusa i ‘infodemija’ kod kuće

Zdravstvena radnica Admira Robin se početkom 2020. godine u Sarajevo preselila iz Slovenije, u kojoj su već bile uvedene mjere zaštite od koronavirusa.

Strah od virusa i stalna prisutnost straha od smrti, praćenje medija o negativnim posljedicama COVID-a 19, zatvorenost među opštinama, socijalna izolacija i online život su bili šok za sve nas, pa smo se morali učiti novom načinu života i poslovanja”, priča ona.

Robin se ubrzo zarazila koronavirusom, zbog čega je, kako kaže, bila “skrhana”.

“Mislim da je prvenstveno bitno da umaknemo od straha, od negativnih vijesti, misli o smrti, vjerujući da je to, kao i svaki virus, izliječivo samo ako poštujemo sve upute ljekara i držimo se pravila, ostanemo kod kuće”, smatra ona.

Građani su kod kuća izloženi i opasnostima netačnih informacija koje se šire društvenim i medijskim mrežama.

Ogroman porast broja, dometa i različitih izvora dezinformacija uveliko je otežao već tešku situaciju u kojoj se svijet našao, kaže za BIRN BiH Emir Zulejhić, urednik portala Raskrinkavanje.

Dodaje da se fact-checking organizacije širom svijeta od samog početka 2020. godine intenzivno bore protiv ove pojave, koja je dobila i svoj naziv – “infodemija”. Izraz koji je nastao spajanjem riječi “informacija” i “epidemija” označava nekontrolisano širenje dezinformacija putem društvenih mreža, pojašnjava Zulejhić.

Raskrinkavanje je od početka 2020. godine do kraja 10. mjeseca ocijenilo 2.662 članka, odnosno zabilježilo 2.662 različite objave i/ili članka na našem jeziku koji su sadržavali dezinformacije vezane za pandemiju, a koji su analizirani i ocijenjeni u ukupno više od 200 analiza koje smo objavili”, kaže on.

Zulejhić navodi da je pandemija doprinijela nepovjerenju u medije i zvanične izvore i institucije.

On kaže da su trenutno veoma aktuelne i najbrojnije dezinformacije o vakcinama, a posljedice toga će se vidjeti u budućnosti, kada značajan procenat stanovništva bude odbijao cijepljenje.

“Iako je veliki broj dezinformativnog sadržaja dolazio sa društvenih mreža i nekredibilnih, lažnih medija, odnosno portala koji se predstavljaju kao mediji iako to nisu, moramo priznati da su i stvarni mediji igrali, te i dalje igraju značajnu ulogu u svemu ovome”, objašnjava Zulejhić.

Sarajevo - undefined

Foto: A. K. / Radiosarajevo.ba: Sarajevo

Psihologinja Tanja Tankosić Girt kaže kako je odgovornost medija da paze i objavljuju tačne informacije, a isto tako je odgovornost korisnika društvenih mreža da paze koje medije koriste, te da uvide koje vrste informacija su njima zaista potrebne na dnevnoj bazi.

“Svi smo bombardovani ogromnim brojem informacija koje se mijenjaju iz dana u dan. Nažalost, velika većina tih informacija nisu ni tačne ni provjerene i graniče s tim teorijama zavjere, koje mogu biti jako opasne jer povećavaju taj osjećaj izolovanosti, straha, bespomoćnosti, nesigurnosti, neizvjesnosti”, navodi ona.

Tankosić Girt potiče pojedince da vode brigu o ličnom mentalnom, fizičkom i socijalnom zdravlju, te da, u slučaju da primijete neraspoloženje, tjeskobu ili nemir koji traju duže od nekoliko sedmica, potraže stručnu pomoć.

Moguće pogoršanje nakon završetka pandemije

Koronavirus je doveo do situacije koja predstavlja jak stresni događaj za sve ljude, a koji može intenzivirati i pojačati simptome posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) i dovesti do pogoršanja osnovnih psihičkih oboljenja, kazao je neuropsihijatar Abdulah Kučukalić ranije za BIRN BiH.

“Ova stresna situacija posebno negativno djeluje na osobe koje već imaju predispoziciju za mentalne poremećaje, odnosno koje već boluju od nekog poremećaja, konkretno PTSP-a s trajnim poremećajima ličnosti”, rekao je tada Kučukalić, dodavši da pogoršanje stanja zavisi od stepena traume odranije.

Mogu se, smatra Kučukalić, pojaviti različiti simptomi, od depresivnih, paranoidnih, te paničnih napada, ovisno o kliničkoj slici, jer “ova stresna kontinuirana situacija ne pogoduje osobama koje boluju od hroničnog PTSP-a”.

Psihologinja Aida Ganović kaže da je dodatni problem i to što ljudi ne traže stručnu pomoć ili ne znaju kome da se obrate, te je mišljenja da će se nakon pandemije tek osjetiti posljedice.

Sarajevo - undefined

Foto: A. K. / Radiosarajevo.ba: Sarajevo

“Posttraumatski stresni poremećaj može da se desi, ali i ne mora. Mi imamo, nažalost, jedno iskustvo rata koje je isto tako ostavilo posljedice, koje mi do sada nismo riješili, a došla je i pandemija. Ekonomija i borba tog preživljavanja iz mjeseca u mjesec za ovaj narod je nekako postala stalna, dešava se već godinama, i onda se sada s ovom pandemijom ta agonija produžava”, ističe Ganović.

Dok kriza traje, društvo je u stanju pripravnosti, i to ublažava stvaranje određenih psihičkih poteškoća, kaže psihologinja Mulić-Čorbo, ali upozorava da se nakon pandemije očekuje razvijanje poteškoća i mentalnih poremećaja koji će se vezati za trenutnu ekonomsku sliku, nezaposlenost i prerađivanje gubitaka.

Očekujemo porast PTSP-a posebno kod ljudi koji su na prvim linijama tokom pandemije, zdravstvenih radnika prvenstveno, i kompleksnog žalovanja usljed gubitaka, te će biti neophodno sistemski nastaviti pružati psihoterapijsku podršku. I da ne zaboravimo djecu i podršku djeci – što smo mi stabilniji i što se prije prilagodimo na krizu, i ona će biti stabilnija”, objašnjava Mulić-Čorbo, dodajući da ukoliko se u BiH ne uvežu svi sistemi podrške, počevši od egzistencijalne do psihološke, nastupit će kriza veća i od same pandemije.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

KOMENTARI (1)