Nutricionisti otkrivaju: Šaka ovih plodova dnevno može sniziti loš holesterol

Redovno konzumiranje badema može pomoći u snižavanju tzv. "lošeg" holesterola (LDL) i očuvanju zdravlja srca, pokazuju stručna objašnjenja nutricionista.

Prema riječima dr. Dao Thi Yen Thuy, voditeljice Odjela za dijetetiku i nutricionizam Opće bolnice Tam Anh u Ho Ši Minu, unos od 20 do 30 grama badema dnevno, što je otprilike 15 do 20 plodova, može značajno doprinijeti snižavanju LDL holesterola, dok istovremeno podržava nivo "dobrog" HDL holesterola.

Bademi su bogati rastvorljivim vlaknima, koja u probavnom sistemu stvaraju gelastu strukturu. Na taj način dio holesterola i žučnih kiselina biva vezan i izbačen iz organizma. Kako bi nadoknadilo izgubljene žučne kiseline, tijelo koristi holesterol iz krvi, što dovodi do smanjenja LDL vrijednosti.

Trending

Kako izgleda slijetanje u kotlinu: Zimska sarajevska magla izazov i za iskusne pilote

Osim vlakana, bademi sadrže i vitamin E te druge antioksidanse, koji pomažu u smanjenju oksidativnog stresa i hronične upale, faktora koji su povezani s poremećajem masnoća u krvi i bolestima srca.

Mononezasićene i polinezasićene masne kiseline prisutne u bademima doprinose stabilnosti ćelijskih membrana i mogu pomoći u regulaciji šećera u krvi, što je posebno važno za osobe s povišenim masnoćama ili predijabetesom.

Stručnjaci preporučuju da se bademi kombinuju s ishranom bogatom lisnatim povrćem, masnom ribom i cjelovitim žitaricama kako bi se dodatno poboljšao lipidni profil. Kao međuobrok, bademi su praktični, daju dugotrajan osjećaj sitosti i mogu pomoći u kontroli želje za slatkišima.

Ipak, treba voditi računa o količini, jer su bademi kalorični. Osobe koje paze na tjelesnu težinu ili imaju kardiovaskularne probleme trebale bi ih konzumirati umjereno.

Uz pravilnu ishranu, važnu ulogu u kontroli holesterola imaju i redovna fizička aktivnost, kvalitetan san te ograničavanje unosa šećera i nezdravih masti.

Stručnjaci savjetuju da se osobe s povišenim holesterolom, neobjašnjivim umorom ili porodičnom historijom srčanih bolesti obrate nutricionisti ili kardiologu radi individualne procjene rizika i prilagođenog plana ishrane.