Ne uništavajte koprivu u vrtu: Zlata vrijedi za zaštitu biljaka
Kopriva (lat. Urtica dioica) je izuzetno korisna u ekološkoj poljoprivredi, jer se koristi kao prirodni pesticid i kao biostimulator koji uspješno djeluje na vitalnost biljaka, čime se smanjuje njihova podložnost napadu bolesti i štetnika. Sadrži tanine, flavonoide, alkaloide, klorofil i sterole koji joj omogućuju djelovanje protiv brojnih štetnika i bolesti, dok u isto vrijeme obogaćuje tlo hranjivim tvarima.
Kopriva je prirodno i učinkovito sredstvo za zaštitu bilja od štetnika i bolesti. Koristeći je u vrtu, možete smanjiti potrebu za kemijskim pesticidima, podržavajući zdravlje biljaka i okoliša. Pravilnom primjenom, kopriva može pomoći u održavanju ravnoteže u vrtu i stimulirati rast biljaka.
Kopriva pomaže u odbijanju štetnika poput lisnih uši, grinja, različitih gusjenica, mrava i puževa. Različiti spojevi sadržani u koprivi, ometaju razvoj štetnika, a mogu djelovati fungicidno protiv gljivičnih bolesti poput plijesni i pepelnice.
Liga šampiona: Koliko je PSG zaradio odbranom titule, desetine miliona su u igri
Za pripremu otopine od koprive, savjetuje PosadiSam, sitno nasjeckajte 1 kg svježe koprive i prelijte s 10 litara vode. Idealno je koristiti kišnicu ili barem odstajalu vodu iz koje je ishlapio klor. Ostavite da fermentira 1-2 dana, a zatim procijedite. Pripremljenu otopinu do korištenja spremite u tamnu bocu koju ćete pohraniti na hladnom i tamnom mjestu. Otopinu možete koristiti u koncentraciji 1:10 (1 litra otopine na 10 litara vode) za preventivnu zaštitu. Za jači napad štetnika, razrijedite otopinu u omjeru 1:5.
Otopinu prskajte po biljkama u ranim jutarnjim ili večernjim satima, fokusirajući se na donju stranu lista, gdje se štetnici često skrivaju. Redovno prskanje svakih 7-10 dana pomaže u održavanju zdravlja biljaka. Također, otopinu možete koristiti i za zalijevanje tla, čime ćete potaknuti mikroorganizme tla na jaču aktivnost, što će imati učinka na plodnost tla.
Kopriva je pogodna za većinu biljaka u vrtu, uključujući povrće (paradajz, paprike, krompir), voće (jabuke, breskve) i cvijeće (ruže, lavanda).
Kako se koristi u ishrani?
Mladi listovi i vrhovi koprive beru se u proljeće (ili nakon košnje) i mogu se pripremati kao špinat ili blitva. Koriste se za variva, krem supe, rižota, pite (zeljanice), omlete ili kao punjenje za tjesteninu.
Osušeni listovi ili korijen koprive mogu se koristiti i za pripremu čaja, koji djeluje kao prirodni diuretik i čistač organizma. Također, osušeni i usitnjeni listovi mogu se dodavati u smutije, jogurt ili kao začin raznim jelima.
Svježa kopriva sadrži sastojke koji žare kožu, ali, kratkim kuhanjem ili blanširanjem u vreloj vodi žarnice potpuno nestaju i biljka postaje savršeno sigurna i mekana za jelo. Koprivu uvijek berite u čistoj prirodi, daleko od prometnih cesta i naselja kako biste izbjegli zagađenje. Birajte mlade, gornje listove biljke.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
