Zaboravljena biljka vrijedi bogatstvo: Kilogram ove delicije doseže skoro 2000 KM
Kad se spomene hmelj, većina će odmah pomisliti na pivo i njegov prepoznatljiv gorkasti okus. No, ova biljka skriva mnogo više od svoje pivske reputacije.
Hmelj (Humulus lupulus), biljka iz porodice Cannabaceae, posljednjih godina ponovno privlači pažnju europskih gurmana, i to zbog svojih mladih plodova koji se smatraju jednom od najskupljih sezonskih delicija na kontinentu.
Riječ je o nježnim proljetnim plodovima koji izgledom podsjećaju na divlje šparoge, a cijenjeni su zbog svoje delikatne teksture, blage gorčine i bogatog nutritivnog sastava.
Sarajevo u znaku reprezentacije BiH: Rijeke navijača na ulicama glavnog grada uoči susreta na Koševu
Upravo zbog svoje rijetkosti i kratke sezone berbe, kilogram svježe ubranih plodova hmelja u pojedinim europskim državama doseže nevjerojatnih 1000 eura (skoro 2000 KM).
Dok su u zapadnoj Europi plodovi hmelja postali simbol luksuzne gastronomije, u Hrvatskoj je ova biljka gotovo potpuno pala u zaborav, piše Klik.hr.
Produžite trajanje bosiljka: Savjet za uspješan uzgoj
Od drevnih napitaka do temelja moderne pivske industrije
Iako je danas gotovo nemoguće govoriti o pivu bez spominjanja hmelja, njegova historija mnogo je duža i složenija nego što mnogi misle. Još u doba drevnih Egipćana pripremali su se napici od namočenih žitarica kojima su se pripisivala ljekovita svojstva, iako tada hmelj još nije bio dio recepture.
Prava prekretnica dogodila se tek u 11. vijeku kada su bavarski redovnici počeli koristiti hmelj za aromatiziranje i konzerviranje piva. Upravo su oni zaslužni za popularizaciju njegove upotrebe u pivovarstvu, a pivu su dali karakterističnu gorčinu po kojoj ga danas prepoznajemo.
No, njegova važnost nije se zaustavila samo na proizvodnji piva. Hmelj je vijekovima imao važno mjesto i u narodnoj medicini. Svećenici su ga koristili kao prirodno sredstvo za smirenje, pomagao je kod nervoze i nesanice, a u historijskim zapisima spominje se čak i njegova primjena u smanjenju libida. Zbog takve svestranosti hmelj je kroz historiju bio jednako važan u kuhinji kao i u ljekarništvu.
Zašto su izdanci hmelja postali luksuzna delicija?
Mladi plodovi hmelja danas se smatraju pravim gastronomskim draguljem u brojnim europskim restoranima visoke kategorije. Njihova visoka cijena nije rezultat prestiža, već vrlo ograničene dostupnosti i zahtjevne proizvodnje.
Najbolji način njege mirnog ljiljana: Ostaci ovog napitka čine čuda
Hmelj često raste samoniklo, teško ga je organizovano uzgajati, a berba se obavlja ručno i traje vrlo kratko. Osim toga, plodovi su izrazito kvarljivi i najbolje ih je konzumirati neposredno nakon branja, zbog čega se uglavnom mogu pronaći samo na lokalnim tržištima ili u restoranima koji sarađuju sa malim proizvođačima.
Kombinacija kratke sezone, zahtjevne berbe i velike potražnje pretvorila je ovu biljku u luksuzni proizvod koji postiže cijene kakve se rijetko viđaju u svijetu povrća i samoniklog bilja.
Hrvatska ima idealne uvjete, ali proizvodnja je gotovo nestala
Paradoksalno, Hrvatska ima vrlo povoljne klimatske uslove za uzgoj hmelja, no organizovana proizvodnja gotovo da više ne postoji. Nekada se hmelj uspješno uzgajao u Gregurovcu kraj Križevaca, gdje je lokalna zadruga proizvodila slovensku sortu Aurora.
Međutim, gašenjem zadruge 2012. godine praktički je nestao i organizovani uzgoj hmelja u Hrvatskoj. Razlog tome leži prije svega u visokim početnim ulaganjima koja ozbiljna proizvodnja zahtijeva. Uzgoj hmelja traži specifičnu infrastrukturu, potporne konstrukcije i tehnološku opremu, što mnogim manjim proizvođačima predstavlja prevelik finansijski rizik.
Ipak, stručnjaci sve češće upozoravaju da bi upravo rast popularnosti craft pivarstva i povećana potražnja za domaćim proizvodima mogli otvoriti prostor za povratak ove kulture na hrvatska polja. Za takav razvoj, smatraju, bila bi potrebna snažnija podrška države i lokalnih zajednica.
Zašto luku treba kidati cvijet i kako dobiti krupne glavice?
Velika prilika za hrvatsku poljoprivredu
U trenutku kada hrvatska poljoprivreda traži nove tržišne niže i održive modele proizvodnje, hmelj se nameće kao potencijalno vrlo vrijedna prilika. Njegova primjena više nije ograničena samo na pivarsku industriju jer sve više restorana i gastronomskih stručnjaka traži autentične, sezonske i lokalne proizvode visoke kvalitete.
Upravo zato mnogi smatraju da bi Hrvatska trebala ponovno otkriti potencijal ove gotovo zaboravljene biljke. Hmelj više nije samo sastojak piva, već resurs koji bi mogao postati važan dio domaće gastronomije i specijalizovane poljoprivredne proizvodnje.
Za sada, međutim, taj potencijal ostaje uglavnom neiskorišten.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
