Da li je svakodnevna nadutost znak da nešto nije u redu? Evo kada je vrijeme za pregled

Nadutost je jedna od najčešćih probavnih tegoba s kojom se susreću ljudi svih uzrasta. Osjećaj napetosti u stomaku, povećan obim trbuha ili višak gasova povremeno se javljaju kod većine ljudi, naročito nakon obilnijeg obroka. Međutim, kada nadutost postane svakodnevna pojava, mnogi se pitaju da li je riječ o bezazlenom problemu ili znaku da se u organizmu događa nešto ozbiljnije.

Stručnjaci ističu da povremena nadutost najčešće nije razlog za zabrinutost. Ona se često javlja nakon konzumiranja hrane bogate vlaknima, mahunarki, gaziranih pića ili obroka koji se pojedu prebrzo. Tokom jela gutamo određenu količinu zraka, a bakterije u crijevima prirodno proizvode gasove razgrađujući hranu.

Upravo kombinacija ovih procesa može dovesti do osjećaja punoće i pritiska u stomaku. Prema stručnjacima, većina slučajeva nadutosti povezana je s načinom ishrane i životnim navikama.

Trending

Danas vruće, ali i nestabilno vrijeme: Pljuskovi i grmljavina širom zemlje, temperatura do 39°C

Ipak, ako se nadutost javlja gotovo svaki dan, traje sedmicama ili mjesecima i ne prolazi nakon promjene prehrambenih navika, potrebno je obratiti pažnju. Takvi simptomi ponekad mogu ukazivati na intoleranciju na određene namirnice, poput laktoze ili glutena, ali i na poremećaje kao što su Sindrom iritabilnog crijeva, usporena probava ili druge bolesti probavnog sistema.

Nadutost može biti povezana i sa zatvorom. Kada se stolica duže zadržava u debelom crijevu, dolazi do pojačanog stvaranja gasova, što dodatno povećava osjećaj napetosti u stomaku. Dovoljan unos vode, vlakana i redovna fizička aktivnost često mogu pomoći u ublažavanju ovih tegoba.

Sve više pažnje posvećuje se i ulozi crijevnog mikrobioma. Milijarde bakterija koje prirodno nastanjuju crijeva učestvuju u probavi hrane, a narušena ravnoteža ovih mikroorganizama može doprinijeti pojačanom stvaranju gasova i svakodnevnoj nadutosti. Medicinski pregledi objavljeni putem PubMed pokazuju da promjene u sastavu crijevne flore mogu igrati važnu ulogu kod osoba koje imaju hronične probavne smetnje.

Stres je još jedan faktor koji se često zanemaruje. Mozak i crijeva povezani su složenim komunikacijskim sistemom poznatim kao osovina mozak–crijeva. Zbog toga emocionalni stres, anksioznost ili dugotrajna napetost mogu promijeniti način na koji crijeva funkcionišu, što kod nekih ljudi dovodi upravo do nadutosti, grčeva ili promjena u pražnjenju crijeva.

Iako je nadutost u većini slučajeva bezazlena, postoje situacije kada je ne treba ignorisati. Stručnjaci upozoravaju da je potrebno javiti se ljekaru ako je nadutost praćena jakim bolovima u stomaku, nenamjernim gubitkom tjelesne težine, krvlju u stolici, upornim povraćanjem, dugotrajnim proljevom ili zatvorom, kao i ako se simptomi iznenada pojave i postaju sve izraženiji.

Povremena nadutost najčešće je normalna posljedica probavnih procesa i načina ishrane. Međutim, svakodnevna nadutost koja traje duže vrijeme ili je praćena drugim simptomima može biti znak da probavni sistem ne funkcioniše kako bi trebao. U takvim slučajevima važno je potražiti stručni savjet kako bi se otkrio uzrok i, po potrebi, započelo odgovarajuće liječenje.