Sve je više dokaza: Čimpanze u divljini rade nešto isto kao ljudi

Čimpanze u divljini pružaju ono što izgleda kao prva pomoć na ranama jedni drugima, a primatolozi tek počinju formalno katalogizirati to ponašanje.

U šumama Afrike, sve više dokaza upućuje na to da neke zajednice čimpanza trljaju insekte, lišće ili materijale na ozljede drugih. Također ližu jedni drugima rane i sišu jedni drugima posjekotine. Još nije jasno djeluje li neka od ovih taktika zapravo na zacjeljivanje ozljeda ili sprječavanje infekcija; međutim, neki istraživači sumnjaju da je ova vrsta njege rana korisna strategija koju koristi više primata nego što smo prije mislili.

"Dokumentiranjem načina na koji čimpanze identificiraju i koriste ljekovito bilje i pružaju njegu drugima, dobivamo uvid u kognitivne i društvene temelje ljudskog ponašanja u zdravstvenoj skrbi", kaže primatologinja Elodie Freymann sa Univerziteta u Oxfordu.

Trending

Nesreća u Sarajevu: Vozilom udario pješaka dok je prelazio ulicu

Ovo prije nismo vidjeli

Već desetljećima stručnjaci promatraju čimpanze kako gutaju, žvaču ili nanose biljnu tvar na svoja tijela, a budući da neke od tih biljnih vrsta imaju protuupalna, antimikrobna ili svojstva ublažavanja boli, naučnici su takva opažanja protumačili kao samousmjerenu medicinsku njegu. Zatim su 2019. godine istraživači koji su proučavali čimpanze u šumama Gabona primijetili ponašanje koje nikada prije nije formalno opisano.

Naime, čimpanze u ovoj zajednici pružale su jedna drugoj ono što je izgledalo kao prva pomoć. Tačnije, liječili su jedni drugima rane trljajući insekte po njima – insekte s mogućim antiseptičkim svojstvima. Kako bi saznali više, Freymann i kolege pretražili su podatke nedavnih istraživanja i povijesnih izvješća u šumi Budongo u Ugandi. Između 1993. i 2024. godine zabilježili su sedam slučajeva čimpanza koje su se brinule za rane drugih, koristeći ono što se čini kao "medicinska higijenska ponašanja".

"Naše istraživanje pomaže rasvijetliti evolucijske korijene ljudske medicine i zdravstvenih sistema", kaže Freymann.

Ljekovito bilje

Većina prijavljenih opažanja uključivala je neozlijeđenu životinju koja je njegovala ili lizala rane druge osobe, bilo srodne ili nesrodne. Ponekad bi, međutim, čimpanza tapkala tuđu ranu listom ili pritiskala žvakani biljni materijal na ozljedu. U dva slučaja, čimpanza je pokušala ukloniti ljudsku zamku s tijela druge životinje.

"Ova ponašanja doprinose dokazima s drugih nalazišta da čimpanze, čini se, prepoznaju potrebu ili patnju kod drugih i poduzimaju namjerne akcije kako bi je ublažile, čak i kada nema izravne genetske prednosti", kaže Freymann.

Međunarodni tim poziva na dodatna istraživanja o tome kako naši najbliži rođaci koriste ljekovito bilje za brigu o sebi i drugima. Studija je objavljena u časopisu Frontiers.