Opstanak svjetske populacije zavisi od genetski modificirane hrane?

Kako obezbijediti dovoljno hrane do 2050. godine kada će na planeti Zemlji živjeti deset milijardi ljudi - odgovor je u genetski modificiranoj hrani, piše američki poslovni list Bloomberg.

Porast temperature i smanjenje količine vode će primorati da se promijeni način proizvodnje hrane. To će podrazumijevati javne investicije u genetski inžinjering odnosno u porizvodnju genetski modificirane hrane, navedeno je u izvještaju Svjetskog instituta za resurse.

Klimatske promjene za posljedicu će imati promjene u poljoprivredi. Na to je ukazao jedan od autora ovog izvještaja Tim Searchinger.

Searchinger i drugi zagovaraju "pametniji" način proizvodnje hrane, što uključuje genetsku modificiranu hranu.

"Moramo znatno povećati količinu hrane i to mnogo više nego što smo činili u prošlosti", rekao je Searchinger.

U izvještaju je naglašeno da je genetska modifikacija spasila pojedine poljoprivredne kulture. Za Searchingera je ovo argument zašto treba podržati genetski modificiranu hranu.

Neki su kritikovali ovaj izvještaj. Među njima je analitičar Centra za sigurnost hrane Bill Freese koji smatra da je izvještaj previše optimističan. Podsjetio je na članak magazina Nature iz 2014. godine u kojem je navedeno da je konvencionalni način proizvodnje hrane brži od genetski modificiranog.

Postoje oni koji misle da je genetska modifikacija samo jedan od načina kako unaprijediti proizvodnju hrane odnosno da treba koristiti više raspoloživih načina, istakao je Bloomberg.