Naučnici zapanjeni: Zemljotres u Meksiku otkrio nešto čudesno ispod zemlje

0
Radiosarajevo.ba
Naučnici zapanjeni: Zemljotres u Meksiku otkrio nešto čudesno ispod zemlje
Foto: Smithsonian Magazine / Zmijoglav koji se skrivao pod zemljom

Prošle godine, zemljotres jačine 7,6 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je Meksiko, oštetivši zgrade i prekinuvši snabdijevanje električnom energijom. Ali je također izvršio neke neočekivane arheološke radove: nakon potresa, istraživači su pronašli 500 godina staru astečku kamenu zmijsku glavu ispod zgrade povezane s pravnim fakultetom na Nacionalnom autonomnom univerzitetu Meksika.

Skulptura je ležala na dubini oko 4,5 metra ispod površine. Teška je 1,3 tone, duga 1,8 metara, visoka skoro jedan metar i široka 3,3 metra, navodi se u saopštenju Meksičkog Nacionalnog instituta za antropologiju i istoriju (INAH).

"Prvi put kada sam vidio ovu zmijsku glavu, bio sam zapanjen dimenzijama", govori Bertrand Lobjois, naučnik humanističkih nauka na Univerzitetu Monterrey u Meksiku.

Pročitajte finalni tekst prijedloga Rezolucije o genocidu u Srebrenici

Pročitajte finalni tekst prijedloga Rezolucije o genocidu u Srebrenici

Osim njene veličine, istraživače su zapanjile i njene boje. Čak i nakon tolikog vremena koje je provela pod zemljom, "zmijoglava" je i dalje ukrašena tragovima živih pigmenata – uključujući crnu, bijelu, crvenu i plavu – koji pokrivaju otprilike 80 posto njene površine. Sloj blata koji se zalijepio na skulpturu pomogao je da se očuvaju njeni vanjski ukrasi.

Tim na čelu s Maríom Barajas Rocha, konzervatoricom iz INAH-a, radi na njenom očuvanju.

"Ovi pigmenti, koji predstavljaju primjer palete boja kojom su Meksikanci ukrašavali svoje kultne slike i svoje hramove, izuzetno su krhki zbog mineralnih i biljnih materijala od kojih su dobijeni", kaže Barajas Rocha.

Zmijoglav koji se skrivao pod zemljom
Foto: Smithsonian Magazine: Zmijoglav koji se skrivao pod zemljom

Nakon što su dizalicom podigli "zmijoglavu" sa zemlje, stručnjaci su oko nje pažljivo sastavili vlažnu komoru: "Ona je sada u zapečaćenom prostoru, koji je obložen plastičnim filmom i opremljen ovlaživačima i registratorima podataka za čitanje i kontrolu, u svakom trenutku, relativne vlažnosti ove reprezentacije zmije naših predaka", dodaje Barajas Rocha.

Komora će polako sušiti skulpturu, postepeno uklanjajući vlagu koja se nakupljala stoljećima. Prepušten sam sebi, mogao bi prebrzo izgubiti vlagu, što bi dovelo do gubitka boje. 

Zmije su se često pojavljivale u astečkoj umjetnosti. One imaju niz simboličkih značenja: božanstvo Quetzalcóatl, na primjer, često je prikazano kao zmija, iako istraživači ne znaju je li ta figura povezana s ovom konkretnom skulpturom.

Dok se napori za očuvanje ne završe, "zmijoglav" neće biti dostupan javnosti, "jer svaka promjena u mikroklimi skulpture može biti štetna", navodi INAH. U komori će ostati do početka 2024. U međuvremenu, istraživači nastavljaju proučavanje njegovih materijala i historijskog značaja.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije