Jedan od najsurovijih osmanskih sultana: Hodao prerušen i naređivao da se ubiju oni koji puše

7
Radiosarajevo.ba
Jedan od najsurovijih osmanskih sultana: Hodao prerušen i naređivao da se ubiju oni koji puše
Foto: Wikipedia / Sultan Murat

Sultan Murat IV, 17. osmanski sultan i 82. halifa muslimana, bio je sin sultana Ahmeda I i sultanije Mahpejker Kosem. Kao i svi prinčevi, imao je dobro obrazovanje i vaspitanje. Sa samo 10 godina, počeo je da se oblači kao običan čovjek i da luta gradom, praveći planove za svoju buduću vladavinu.

Pravio je spisak ljudi od kojih bi mogao da ima koristi i onih koje bi kaznio. Na prijesto se popeo sa 12 godina, umjesto svog strica, koji je zbačen s vlasti 1623. godine. Do punoljetstva umjesto njega je kao regent vladala njegova majka, a onda je on preuzeo uzde Osmanskog carstva.

U Istanbulu je 1633. godine izbio požar koji je izazvao čovjek koji je zaspao dok je pušio lulu na čamcu u naselju Cibali. Više od 20.000 domova je spaljeno, a 50.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom. Sultan Murat je tada zabranio pušenje duhana i naredio da se unište kafeterije u kojima su se ljudi okupljali da piju kafu i puše.

Nastavlja se naplata RTV takse: BHRT i FTV potpisali ugovor sa Elektroprivredom BiH

Nastavlja se naplata RTV takse: BHRT i FTV potpisali ugovor sa Elektroprivredom BiH

Sultan se i u kasnijim godinama oblačio kao mještanin i miješao se sa ljudima kako bi kontrolisao da li se poštuju njegove naredbe. Naređivao je da se ubiju oni koje bi otkrio da puše. Priča se da je na ovaj način na smrt osuđeno 20.000 ljudi.

Sultan je putovao po Istanbulu i okolnim gradovima, kontrolišući javni red. Na putu za Bursu vidio je da su putevi u Izniku zapušteni i naredio je da se pogubi kadija Iznik zbog neispunjavanja dužnosti. Pogubljen je i šeihul-Islam (poglavar osmanske uleme) Ahizade Husein efendija, koji je protestovao protiv ovog pogubljenja i tajno organizovao sastanke protiv sultana. Ovo je prvo pogubljenje šeihul-Islama u osmanskoj historiji.

U martu 1635. godine sultan Murat je krenuo u pohod na istok u opsadu Jerevana. U junu je zauzeo zamak koji ni sultan Sulejman I Veličanstveni, nije mogao da zauzme. Jerevanski šah se nije pojavio jer nije bio u mogućnosti da se upusti u rat. Sultan Murat je onda, u septembru, zauzeo i Tabriz. Ipak, odustao je od odlaska u Isfahan zbog bolesti i vratio se u Istanbul preko Dijarbakira.

Jeste li čuli za sultana Ibrahima Ludog: Naredio da 280 žena iz njegovog harema bace u Bosfor

Jeste li čuli za sultana Ibrahima Ludog: Naredio da 280 žena iz njegovog harema bace u Bosfor

Sultan Murat je 1683. godine krenuo u osvajanje Bagdada od Safavida. Pred Bagdad je stigao 16. novembra nakon petomjesečnog putovanja. Kada mu je ponuđeno da posjeti svetilište imama Abu Hanife u prethodno osvojenom predgrađu grada, rekao je: "Kada je Bagdad u rukama šiita, ne možemo se usuditi da posjetimo Imam-i Azama (Veliki imam)" i nije posjetio sve do osvajanja grada.

U Bagdadu je bilo 40.000 vojnika. Šah je bio odsutan jer je mislio da će se sultan Murat umoriti od opsade i povući se. Tokom opsade koja je trajala četrdeset, 37. dana je, pogotkom u čelo, stradao veliki vezir Tajar Mehmed-paša. Sultan se jako uznemirio zbog smrti velikog vezira: "O moj Tajare! Vrjedio si stotinu dvoraca kao što je Bagdad", rekao je. Sutradan je zamak pao. Diveći se lojalnosti i herojstvu onih koji su branili zamak, sultan Murat ih je oslobodio. Iranska granica, povučena Ugovorom iz Kasr-e Širina (ili Ugovorom iz Zuhaba) potpisanim 17. maja 1639, i danas je manje-više na snazi. Iran je ovim sporazumom prihvatio i zabranu vrijeđanja vjerskih ličnosti sunita.

Oslanjajući se na svoju mornaricu, Venecija je iskoristila ovaj pohod i prekinula sporazum sa Osmanlijama, zadržavši porez i zauzevši dalmatinske luke. Dok je bio u Bagdadu, sultan Murat je svakodnevno obavještavan u vezi sa ovim događajima. Kada se vratio u Istanbul, odmah je naredio raskid trgovačkih odnosa i pripreme za rat. Venecija i Francuska bile su države koje su najviše trgovale sa Osmanskim carstvom. Važan dio njene privrede zavisio je od ove trgovine, pa je Venecija bila uznemirena. Carski savjet je 13 dana odložio izvršenje naređenja sultana Murata. Za to vrijeme došao je mletački poslanik i prihvatio sve uslove Osmanlija. Venecija je platila odštetu i rat je zaustavljen.

Međutim, sultan Murat nije odustajao od namjere da zarati sa Venecijom. Ovaj rat je, međutim, prepušten njegovom bratu i nasljedniku, sultanu Ibrahimu Ludom, pošto je sultan Murat umro 8. februara 1640, u 28. godini, nakon petogodišnje borbe protiv gihta. Sahranjen je u grobnici svog oca, sultana Ahmeda I.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (7)

/ Povezano

/ Najnovije