Bez presedana u historiji nauke: Nešto se čudno događa na Grenlandu

Kad je drugi val vreline u Europi prešao iznad Grenlanda krajem jula, više od polovine površinskog ledenog omotača počeo je da se topi, prvi put od 2012. godine, prenosi Blic.

Velika topljenja poput ovog, pojačana klimatskim promjenama, ne dovode samo do gubitka milijardi tona leda na Grenlandu, već uzrokuju i zgušnjavanje preostalog.

“Ledene ploče” – čvrsti komadi leda koji mogu da se protežu stotinama kvadratnih kilometara i biti debljine čak 15 metara – šire se preko porozne površine Grenlanda, ispunjene zračnim džepovima, kako se ona sve češće topi i zamrzava. Od 2001. do 2014. godine te ploče su prekrivale površinu veličine oko 40.000 kvadratnih kilometara, formirajući neprobojnu barijeru veličine Zapadne Virdžinije koja sprečava otopljenu vodu da se spusti kroz led. Umjesto toga, otopljena voda otiče preko kopna i na kraju dolazi do mora.

Kako se ledene ploče šire, istraživači predviđaju da će sve više i više grenlandske površine postati “zona oticanja”, što je pojačati doprinos ledenog pokrivača globalnom povećanju nivoa mora i – možda – dovesti do neočekivanih promjena, piše "Nacionalna geografija".

"Mi sada posmatramo kako se ledeni pokrivač brzo transformira ispred naših očiju, što je zastrašujuće", kaže vođa istraživanja Mike MacFerrin, glaciolog Univerziteta Colorado u Boulderu.

Najčeće se vjeruje da je Grenland čvrst komad leda, ali u stvarnosti je oko 80 posto njegove površine poput korneta - svjež snijeg prekriva debeli sloj starog snijega, koji se polako sabija u glečerski led, ali i dalje sa gomilom zračnih džepova. Kad se vrh ovog korneta otopi tokom ljeta, voda se cijedi u stari snijeg, koji ga upija kao spužva debela 30 metara.

MacFerrin i njegov tim su prvi put shvatili da stari snijeg gubi svoju sposobnost apsorpcije u proljeće 2012, dok su bušili led tokom istraživanja na jugozapadu Grenlanda. Otkrili su guste, kompaktne slojeve leda u uzorcima, tek ispod sezonskog sniježnog pokrivača.

"Kao da se iznad starog snijega oformio kornjačin oklop", rekao je MacFerrin.

Tog ljeta, nakon rekordnih temperatura u julu, oticanje otopljene vode je postalo vidno. Daljim istraživanjem otkrili su da se da se ovaj oklop proteže dužinom od 40 kilometara i da ima veliki utjecaj na lokalnu hidrologiju. Smatra se da je ovaj oklop počeo da se stvara i širi početkom 2000-tih. Do 2014. je prekrio četiri posto grenlandske površine. Svakog ljeta kako dolazi do topljenja, oklop postaje sve deblji i širi se po kopnu u pravcu hladnijih, viših područja.

Prema novoj studiji, ledene ploče su već dovele do toga da se zona oticanja proširi za oko 26 posto. Do sada je dodatno oticanje dodalo svega oko milimetar na globalni nivo mora. Grenland trenutno povećava morski nivo za nešto manje od milimetra godišnje, kombinacijom ledenih brijegova koji se odlamaju od glečera i topljenjem na površini i u osnovu ledenih pokrivača. Ali, ako površina Grenlanda još više očvrsne, oticanje bi moglo dramatično da se poveća.

Prema najgorem scenariju, u kojem nivoi emisije štetnih gasova nastavljaju da rastu do kraja vijeka, širenje ledenih ploča moglo bi da doda još osam centimetara na morski nivo do 2100. godine, povećavajući ukupni doprinos u povećanju nivoa mora na bezmalo trećinu, prenosi Blic.

Stručnjaci su zabrinuti i zato što te ploče nisu reflektivne koliko jarko bijeli svjež snijeg, što bi moglo dovesti do veće apsorpcije solarne radijacije i zagrijavanja ledene ploče. Također, voda od otopljenog leda ne mora da otiče nužno u okean, već može upasti u velike pukotine na nižim nivoima ledene ploče, odakle bi oticala dalje do stjenovitog dna, vlažeći zone kontakta s ledom. To bi moglo da ubrza oticanje i uzrokuje da glečeri brže izbacuju svoj sadržaj u more.

"Nikada prije nismo videli ovakvo ponašanje ledenog pokrivača. Ovo je bez presedana u historiji ljudske nauke", istakla je glaciolog Univerziteta Buffalo Kristin Poinar.