Nevjerovatno istraživanje naučnika: Proučavali stijenu staru 3,5 milijardi godina, ovo su otkrili

1
Radiosarajevo.ba
Nevjerovatno istraživanje naučnika: Proučavali stijenu staru 3,5 milijardi godina, ovo su otkrili
Foto: Youtube / Stijene

Tim naučnika sa Univerziteta Zapadne Australije i Univerziteta u Cambridgeu tvrdi da bi njihova otkrića mogla pružiti objašnjenje zašto je fosfor postao ključni gradivni blok života i kako su se molekule prvi put spojile stvarajući primitivnu RNK u hidrotermalnim otvorima na morskom dnu.

Istraživali su stijene starosti 3,5 milijarde godina iz regije Pilbara u Zapadnoj Australiji pod elektronskim mikroskopom te pronašli neočekivane minerale.

Pilbara je poznata po očuvanju Zemljine kore iz arhejske ere, kada je život tek počeo. Stijene u tom području predstavljaju vremensku kapsulu s uvidima u prebiotičku hemiju.

Nosilac Studentske liste odbio Vučićev poziv za TV sučeljavanje, pa mu ugašen Instagram profil

Nosilac Studentske liste odbio Vučićev poziv za TV sučeljavanje, pa mu ugašen Instagram profil

Na prvi pogled, Pilbarina crvena stijena prepoznatljiva je po finom kvarcu (silicij i kisik) i hematitu (željezo i kisik), poznatom kao jaspilit.

Detaljniji pregled otkrio je neočekivane nanokristale s intrigantnim svojstvima.

Naučnici planiraju ponovo oživjeti tasmanijskog tigra: Evo kako to misle uraditi

Naučnici planiraju ponovo oživjeti tasmanijskog tigra: Evo kako to misle uraditi

U slojevima jaspila raspršene su fine čestice greenalita, minerala s željezom, silicijem i kisikom, koje su vjerovatno izbačene iz obližnjeg hidrotermalnog izvora i taložile se na morskom dnu prije milijardu godina.

Neočekivano otkriće

Geolog Birger Rasmussen sa Univerziteta Zapadne Australije objašnjava: "Pronašli smo ove nanokristale između uočljivijih željeznih oksida (koji daju stijeni jarko crvenu boju), a razlog je što su zarobljeni u relativno hemijski inertnim materijalima".

Na nano-skali, struktura greenalita je neobična s naboranim ćoškovima koji su posljedica neusklađenosti u kristalnoj strukturi između slojeva bogatih željezom i slojeva bogatih silicijevim dioksidom. Rasmussen objašnjava da to stvara strukturu s nizom paralelnih žljebova na ćoškovima, idealnih za stvaranje veza s molekulama poput RNA i DNA.

Naučnici su možda konačno otkrili kako je nastao život

Naučnici su možda konačno otkrili kako je nastao život

Prije milijardu godina, hidrotermalni izvori mogli su proizvesti trilione mikroskopskih čestica gline s brazdama koje djeluju kao pokretne trake, koncentrirajući RNA ili pre-RNA. Hidrotermalni otvori, dugo smatrani prikladnim mjestom za nastanak života, neprestano su miješali morsku vodu kroz magmatske komore, izbacujući hranjive tvari natrag u okean.

Puno je pitanja

"Ovo je sjajno mjesto za hemijske reakcije jer su područja s ekstremnim gradijentima", kaže Rasmussen.

Dodatno, stijene iz Pilbare stare 3,5 milijardi godina sadrže i nanočestice fluorapatita, minerala koji sadrži fosfor. Ovo otkriće pruža potencijalno objašnjenje zašto se fosfor nalazi u biološkim strukturama uprkos niskim koncentracijama u oceanima.

Rasmussen zaključuje: "Odgovor bi mogao biti da je fosfora bilo puno više tokom nastanka i rane evolucije života", javlja Klik.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije