Nevjerovatno istraživanje naučnika: Proučavali stijenu staru 3,5 milijardi godina, ovo su otkrili

1
Radiosarajevo.ba
Nevjerovatno istraživanje naučnika: Proučavali stijenu staru 3,5 milijardi godina, ovo su otkrili
Foto: Youtube / Stijene

Tim naučnika sa Univerziteta Zapadne Australije i Univerziteta u Cambridgeu tvrdi da bi njihova otkrića mogla pružiti objašnjenje zašto je fosfor postao ključni gradivni blok života i kako su se molekule prvi put spojile stvarajući primitivnu RNK u hidrotermalnim otvorima na morskom dnu.

Istraživali su stijene starosti 3,5 milijarde godina iz regije Pilbara u Zapadnoj Australiji pod elektronskim mikroskopom te pronašli neočekivane minerale.

Pilbara je poznata po očuvanju Zemljine kore iz arhejske ere, kada je život tek počeo. Stijene u tom području predstavljaju vremensku kapsulu s uvidima u prebiotičku hemiju.

Objavljena prognoza za dane vikenda: Najavljeni lokalni pljuskovi i grmljavina u dijelovima BiH

Objavljena prognoza za dane vikenda: Najavljeni lokalni pljuskovi i grmljavina u dijelovima BiH

Na prvi pogled, Pilbarina crvena stijena prepoznatljiva je po finom kvarcu (silicij i kisik) i hematitu (željezo i kisik), poznatom kao jaspilit.

Detaljniji pregled otkrio je neočekivane nanokristale s intrigantnim svojstvima.

Naučnici planiraju ponovo oživjeti tasmanijskog tigra: Evo kako to misle uraditi

Naučnici planiraju ponovo oživjeti tasmanijskog tigra: Evo kako to misle uraditi

U slojevima jaspila raspršene su fine čestice greenalita, minerala s željezom, silicijem i kisikom, koje su vjerovatno izbačene iz obližnjeg hidrotermalnog izvora i taložile se na morskom dnu prije milijardu godina.

Neočekivano otkriće

Geolog Birger Rasmussen sa Univerziteta Zapadne Australije objašnjava: "Pronašli smo ove nanokristale između uočljivijih željeznih oksida (koji daju stijeni jarko crvenu boju), a razlog je što su zarobljeni u relativno hemijski inertnim materijalima".

Na nano-skali, struktura greenalita je neobična s naboranim ćoškovima koji su posljedica neusklađenosti u kristalnoj strukturi između slojeva bogatih željezom i slojeva bogatih silicijevim dioksidom. Rasmussen objašnjava da to stvara strukturu s nizom paralelnih žljebova na ćoškovima, idealnih za stvaranje veza s molekulama poput RNA i DNA.

Naučnici su možda konačno otkrili kako je nastao život

Naučnici su možda konačno otkrili kako je nastao život

Prije milijardu godina, hidrotermalni izvori mogli su proizvesti trilione mikroskopskih čestica gline s brazdama koje djeluju kao pokretne trake, koncentrirajući RNA ili pre-RNA. Hidrotermalni otvori, dugo smatrani prikladnim mjestom za nastanak života, neprestano su miješali morsku vodu kroz magmatske komore, izbacujući hranjive tvari natrag u okean.

Puno je pitanja

"Ovo je sjajno mjesto za hemijske reakcije jer su područja s ekstremnim gradijentima", kaže Rasmussen.

Dodatno, stijene iz Pilbare stare 3,5 milijardi godina sadrže i nanočestice fluorapatita, minerala koji sadrži fosfor. Ovo otkriće pruža potencijalno objašnjenje zašto se fosfor nalazi u biološkim strukturama uprkos niskim koncentracijama u oceanima.

Rasmussen zaključuje: "Odgovor bi mogao biti da je fosfora bilo puno više tokom nastanka i rane evolucije života", javlja Klik.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije