Medijska pismenost za stariju generaciju: Jasna Diklić prenosi svoja iskustva

0
Autorski tim Radiosarajevo.ba
Medijska pismenost za stariju generaciju: Jasna Diklić prenosi svoja iskustva
FOTO: Radiosarajevo.ba / Jasna Diklić

Nastavljamo serijal edukativnih medijskih sadržaja u produkciji portala Radiosarajevo.ba namijenjen starijoj generaciji, osobama koje spadaju u kategoriju tzv. treća dob.

Cilj nam je da kroz intervjue sa stvarnim ljudima, istaknutim predstavnicima starije populacije u BiH, prenesemo dragocjena iskustva, znanja i izazove u korištenju savremenih medija. Povod za ovaj serijal je naša namjera da doprinesemo boljoj informiranosti populacije 65+, kao i naš doprinos borbi protiv diskriminacije starijih osoba poznatoj pod nazivom ageizam.  

U drugom nastavku serijala naša sugovornica je Jasna Diklić, uvažena dramska umjetnica i kolumnistica portala Radiosarajevo.ba. U razgovoru, između ostalog, naša sugovornica je naglasila korist koju starije osobe mogu dobiti kroz korištenje interneta i mobilne tehnologije, ali i opasnosti koje dolaze s tim. 

Između ostalog, gospođa Diklić je bila žrtva krađe identiteta, o čemu čitajte u nastavku. 

"Internet predstavlja široku arenu mogućnosti u kojoj starije sobe mogu dobiti adekvatnu socijalnu podršku. Strana istraživanja pokazuju da internet pomaže starijim osobama u održavanju komunikacije, prije svega sa članovima obitelji, te da može pomoći i u održavanju pshihofizičkog zdravlja.

Koncept uspješnog starenja podrazumijeva brojne determinante, poput učenja, a internet se pokazao korisnim u procesu boljih promjena koje starenje donosi", kaže na početku razgovora Jasna Diklić te naglašava: 

"Starije osobe se osjećaju mlađima, zdravije su, boljeg su tjelesnog i mentalnog zdravlja, te procjenjuju da se bolje prilagođavaju promjenama starenja, odnosno uspješnije stare".

Kada su u pitanju njena osobna iskustva u korištenju interneta, naša sugovornica izdvaja: 

"U situaciji u kojoj sam se našla sa svojom djecom koja žive dalje od mene, pronašla sam neizrecivu korsit od interneta, budući da mi je omogućio svakodnevni kontakt sa njima. To me dovodi na razmišljanje o starijim ljudima koji su nepokretni i kojima internet predstavlja jedini način da umanje svoju usamljenost.

Ja sam doživjela brojene benefite interneta. U tom smislu sam slobodnija, bolje povezana, u poslovnom smislu sigurnija te čak i mentalno aktivnija", tvrdi naša sagovornica.

Krađa identiteta na internetu

"Iskusila sam neprijatno iskustvo krađe identiteta. Sa privilegijom da mogu surfati po internetu naišla sam na lažni intervju sa mnom, koji je nečastivo govorio o mom zdravlju. Navodno sam zbog tog oboljenja bila na samrti. Isprva sam bila šokirana. U tom izmišljenom intervjuu 'govorila sam' da ljekari nisu željeli da mi pomognu  i da su samo od mene izvlačili novac. Na kraju je izvjesni čaj, koji se prodavao putem te stranice, uspio da me spasi od bolesti. Taj izmišljeni intervju je bio reklama za firmu koja je u tu svrhu koristila prevaru i laž. 

Obratila sam se nadležnima. Nažalost, u Bosni i Hercegovini ne funkcioniše u punoj mjeri ta vrsta zaštite. Cyber odjel u našem MUP-u nije u funkciji u kakvoj bi trebalo da bude. Tužilaštvo se time jednostavno ne bavi. Dakle, tu vidimo neku drugu stranu medalje. Internet može da vas uhvati u zamku. Institucije treba time da se bave i da sankcionišu to. Tek na moju ličnu intervenciju, taj intervju je uklonjen, međutim pojavile su se i druge slične reklame za čajeve sa drugim poznatim ličnostima" otkriva Jasna Diklić.

Na koji način korisnici mogu da provjere da li su ovakve vijesti i reklame istina ili ne, pitali smo našu sugovornicu. 

Jasna Diklić
FOTO: Radiosarajevo.ba: Jasna Diklić

"Provjeravanje validnosti stranice je bio prvi korak. Potražila sam njihovu web stranicu i uvidjela da ne postoji. Bio je ponuđen samo prozor u kojem je bila moguća narudžba proizvoda. Nema podataka ni kontakta, a to je zapravo osnovno što se treba provjeriti", poručuje.

Kako su nastale kolumne na portalu Radiosarajevo.ba

Od 2019. godine Jasna Diklić je aktivna kao autorica kolumni na portalu Radiosarajevo.ba. Zamolili smo je da podijeli iskustva pisanja za Web? Kako je uspjela da se prilagodi novoj, kraćoj formi koju nameće web medij?

"Ako otvorim Web stranicu i želim da pročitam kolumnu, te se ona oduži, izgubim želju da je pročitam do kraja. Upravo sam prema tom osjećaju konstruisala svoje kolumne. Želim da budu čitljive u kratkom obliku, ali da ne izostavim ono što želim da kažem. Većinom se radi o mojim iskustvima. 

Internet je promijenio čitalačke navike ali ja se još uvijek uspješno odupirem toj ovisnosti. Mislim da mlađe generacije koriste velike mogućnosti interneta na pogrešan način. Bilo bi dobro kada bi se mogao uspostaviti balans, da postoji i želja da se uzme knjiga u ruke, a da internetu prepustimo nešto što nam ta knjiga ne može pružiti. Bitno je shvatiti šta je to što internet može da pruži u funkciji znanja, a kada prelazi u beskorisno trošenje vremena. Internet je prozor u svijet, ali prozor u svijet također nude i knjige, filmovi, i predstave.

Nešto što me duboko uznemiruje je trenutno stanje internet infrastrukture. Mnoga domaćinstva  u Bosni i Hercegovini još uvijek ne mogu da sudjeluju u svim privilegijama i prednostima interneta. Nedavna pandemija je naglasila ove razlike, a nerijetko je bio slučaj da učenici ne mogu sudjelovati u online nastavi. Nadam se da će se ovakvo stanje uskoro promijeniti", zaključuje naša sugovornica, dramska umjetnica Jasna Diklić.  

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, 57,5% penzionera u zemlji koristi internet. Stanovništvo starije od 65 godina najčešće koristi internet za telefoniranje i video pozive, razmjenu poruka, kao izvor informacija i vijesti i za društvene mreže.  Treba naglasiti da 6,7% korisnika interneta među populacijom starijom od 65 godina koristi internet bankarstvo.  

Nalazi istraživanja koje je provela Regulatorna agencija za komunikacije BiH u 2021. su neophodnost strateškog pristupa podizanju medijske i informatičke pismenosti kategorije starijih građana u BiH. Značajan nalaz ovog istraživanja je da odrasli stariji od 65 godina niže ocjenjuju svoju sposobnost prepoznavanja komercijalnog sadržaja, ali će takav sadržaj lakše prepoznati u tradicionalnim medijima nego u online medijima. Također, odrasli 65+ više vjeruju u istinitost medijskih informacija od ostalih kategorija stanovništva – čak 66% ispitanika je reklo da ne provjerava činjenice/informacije na internetu (66%). Tek svaka deseta osoba provjerava da li je adresa web stranice vjerodostojna.

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije