Zija Dizdarević

Zija Dizdarević

Paljanski virus napada

14. 02. 2020. u 09:30:00

Shares: 335

Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku ključne ustavne, državne i međunarodnopravne važnosti. Stav da je javno poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj državna a ne entitetska svojina presudio je o suštini u političko-pravnom nadmetanju bh. države i entiteta RS.

Ured visokog predstavnika, misija Evropske unije i ambasada SAD stali su iza Ustavnog suda BiH kao vrhovnog i neprikosnovenog autoriteta, čije odluke se ne mogu dovoditi u pitanje već moraju bezuslovno provoditi. U bh. političkoj konstelaciji te riječi su samo puste fraze bez stvarnog učinka.

Odlučujući politički faktori u RS-u ne samo da su ujedinjeni u stavu da i tu odluku najviše sudske instance u BiH treba odbaciti, već su proširili front napada na državu Bosnu i Hecegovinu i Mirovni sporazum.    

Državna (ne)moć - Odluka bh. Ustavnog suda četverostruko udara u srž velikosrpske politike u liku Milorada Dodika što je bjelodano u njegovim zapjenušanim reakcijama. Prvo, Ustavni sud je odluku donio polazeći od međunarodnopravno priznatog kontinuiteta Republike BiH i dejtonske države Bosne i Hercegovine. Naime, po dodikovskim falisifikatima bh. države nije bilo prije Daytona, koju slijedi laž da je nastala spajanjem RS i FBiH. To dovodi do druge tačke, kojom su, i na primjeru državne svojine, potvrđeni suverenitet BiH na važnom pitanju vladanja teritorijom i supremacija države nad entitetima. Treće, provedba odluke Ustavnog suda BiH osporava pravo RS-a na značajnom dijelu tog entiteta. Tvrdnja o potpunom pravu RS-a na cijelom njenom prostoru uzima se kao jedna od osnova za tezu o "Srpskoj" kao državi, kojoj još samo nedostaje vojska i međunarodno priznanje. Četvrto, ova sudska odluka traži prekid pljačkanja privatne imovine protjeranih građana.

Ovome treba dodati da je, pravno gledajući, još na snazi Zakon o pretvorbi društvene svojine u državnu iz 1994. godine. Taj i drugi zakoni koje je donijela Republika BiH važe sve dok ih ne izmjeni država sljedbenica. Tako je i sa Zakonom o praznicima, koji, dakako, RS ne poštuje. Kao što ne uvažava ni oduku Ustavnog suda o 9. januaru. Inisistiranje na tom prazniku, uz konsenzus svih prosrpskih stranaka u RS-u, simbolizuje težnju da se dejtonska RS vrati u potpunosti na platformu miloševićevsko-karadžićevsko-mladićevske "Srpske", čije je ratno sjedište bilo na Palama. Velikosrpska politika je posljednjih godina sve zaraženija paljanskim virusom. Paradoks tog oboljenja je namjera da ga se učini smrtonosnim samo za bh. državu. Ali nikad se ne zna s virusima.  

Susjedi vrebaju - Paljanskom virusu nije prepreka Drina. Uostalom, ta zloćud izašla je iz beogradske velikosrpske laboratorije. Da je ta politička zaraza uzela maha svjedoči i okupljanje (veliko)srpskih prvaka iz Crne Gore i Republike Srpske kod Aleksandra Vučića, koji nije samo predsjednik Republike Srbije već igra ulogu svesrpskog zaštitnika i novog okupljatelja. To ima i panpravoslavnu dimenziju, uz inspiraciju i patronat sve napasnije Rusije Vladimira Putina.

Desilo se da je ovih dana u Rusiji boravio i čelnik HDZBiH Dragan Čović. I poručio da je  uticaj Rusije u BiH vrlo mali. Dodvoravanje Rusiji je i dio politike aktuelne hadezeovske vlasti Republike Hrvatske.

Nakon Moskve, Čović je pohrlio u zagrljaj političkom sabratu Dodiku. Složili su se oko ucjena u vidu zahtjeva da se donesu zakoni o Ustavnom sudu BiH bez stranih sudija (to bh. Ustav predviđa) i o izbornom procesu (po želji HDZ-a).

Nije ni dvodržavni HDZ imun na paljanski virus. S tim što mutira u hercegbosansku varijantu.   

U ćorsokaku - Odluka Ustavnog suda BiH samo je povod za dalju radikalizaciju političke scene, ne samo ovdje, uz pojačanje prijetnje njenom opstanku. Dakle, uz ucjenjivačke uslove za završetak konstituisanja i profunkcionisanje vlasti, stigao je bojkot odlučivanja. Prema tome, dame i gospoda opstrukcionisti biće neradno na radnim mjestima, uzimati enormne svote i (ne)činiti sve što mogu protiv države koja ih plaća.

Tu se ne završava ova nova faza postdejtonske agresije na BiH. Dodik ponavlja da Mirovni sporazum ne važi i da je potreban novi dogovor "tri konstitutivna naroda i dva entiteta" o sudbini BiH. Čović to podržava. Zagovara se Dejton 2 (k'o fol) samo u krugu domaćih dominantnih stranaka.

BiH je nanovo u ćorsokaku što je glavno obilježje stanja ovdje od 1990. godine. Odgovornost za to itekako snose i one stranke i partije koje mašu bh. zastavicama. SDA od početka vodi politiku diobe(ne) vlasti sa drugim etnostrankama. Stranka za BiH, vođena egom Harisa Silajdžića, i drugi koji su srušili tzv. Aprilski paket ustavnih amandmana - učinili su nemjerljivo političko zlodjelo prema Bosancima i Hercegovcima i njihovoj državi. SDP i druge stranke što se nazivaju građanskim ljevičarskim ništa ozbiljno nisu uradili na uspostavljanju i oblikovanju bh. demokratskog bloka, kao uvjeta za uspostavu prevlađujuće bh. političke snage.

Zapad i Rusija - Poticatelji nove krize u BiH koriste i za nas nepovoljnu međunarodnu konstelaciju. Globalna američka politika je u nestabilnoj rekonstrukciji. Sada je podređena predsjedničkim izborima i interesima Donalda Trumpa. EU je u konfuziji nakon Brexita, pada uticaja Njemačke slabljenjem Angele Merkel, rasta francuskih pretenzija ambicioznog Emmanuela Macrona. Opada ugled NATO-a, posebice nakon udaraca koje su Alijansi uputili Trump i Macron. Zapad nema konzistentan odgovor na sve agresivniju politiku Rusije, posebice na ovim prostorima.

Iz SDA najavljuju borbu kroz institucije vlasti protiv antiustavnih i protudržavnih poteza i pozivaju na akciju zapadne jamce Dejtonskog sporazuma. Uslijedio je sastanak u zgradi Predsjedništva BiH ambasadora Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i Italije, te šefa Delegacije Evropske unije u BiH s Dodikom i drugim uticajnim ličnostima iz RS-a. S kakvim učinkom, saznavaćemo narednih dana.

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" su isključivo lični stavovi autora tekstova i ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.