Povratak ONO i DSZ

Zija Dizdarević
Povratak ONO i DSZ
Foto: Pixabay / Chernobyl

Ono nešto golim okom nevidljivo zadeveralo cijelu Zemlju - mada nije ni prvo, ni jedino, ni posljednje. Bez obzira na (ne)prisutnost, stepen raširenosti i opasnosti - to malo udarilo je na sve vidove rada i života milijardi ljudi. Ugroženo je planetarno privređivanje, poslovanje i komuniciranje. Što milom što silom, ograničene su slobode ljudi, mijenja im se svakodnevica. Države se zatvaraju u svoje granice i unutar sebe. Lični, porodični i društveni život prožeti su manje ili više zebnjom i(li) iščekivanjem. Doduše, mnogi ignorišu to malo.

Istodobno, atakiranje na prirodu dnevno šalje uznemirujuće klimatske poruke, a zbog arogancije i pohlepe moćnika milioni ljudi su u pokretu, bježeći iz svojih staništa protjerani ratovima i bezizgledom. Vlasti i društvena ustrojstva su na teškim iskušenjima. Mediji pomažu a i odmažu. O mnogo čemu svjedoče, o mnogo čemu ne.

Pandemija i imunitet - Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je proglasila pandemiju. U oba entiteta uvode se nove restriktivne mjere. To je potaklo strahovanja, narod opet navalio na kupovinu hrane i zaštitnih sredstava. Različite poruke što ih promiču mediji, od apokaliptičnih do smirujućih, unose novu zabunu. Jasno je da se radi o novumu o čijim dometima se može nagađati. U virusnoj psihozi i recesijskoj atmosferi opet će profitirati farmaceutska industrija. Ko prije dođe do vakcine protiv virusa COVID-19, može računati na golemu zaradu.

I ovaj virus ne propituje samo imunitet i reakciju (kao i kod klimatskih promjena i migrantskih pohoda) pojedinaca već i društvenih zajednica, država i njihovih asocijacija. Slabosti su pokazali i najmoćniji - od Kine, odakle je sve krenulo, do Evropske unije i njenih članica i Sjedinjenih Američkih Država.

Bosna i Hercegovina je startno ranjivija od mnogih zemalja. Odlučivanje na nivou države je pod ustavnim vetima i političkim blokadama. BiH nema ni ministarstvo zdravstva. Federacija BiH je faktički podijeljena, takođe pod čestim opstrukcijama u vlasti. Zdravstvo je među resorima gdje je odlučujuća riječ kantona. Republika Srpska ustavno je centralizovana a politički despotizirana.

Iz tog entiteta su donijeli odluku da ne glasaju u državnim institucijama, pa i kad je to na štetu RS-a i tamošnjih ljudi. Tako, vođeni iracionalnom politikom Milorada Dodika, eresovci su spriječili da policija EU (FRONTEX) i Oružane snage BiH pomognu u zaštiti granica. Kakav mentaliet vlada među političarima "Srpske" govori degutantno, svetogrdno podaništvo državne poslanice Sanje Vulić za koju je Dodik Bog.

U takvoj situaciji, najagilniji je bh. ministar sigurnosti Fahrudin Radončić. Nastoji da dođe do  dogovora na tri razine vlasti o nužnim mjerama iz njegovog resora.

Među ideologemima i kompleksnim mehanizmima u socijalizmu bila je Opštenarodna o(d)brana i društvena samozaštita.  Zbijane su šale sa ONO i DSZ i tada i u novom političkom vremenu. Evo sad imamo neki vid opštenarodne odbrane i društvene zaštite. Što djelovanjem invalidnih vlasti, što akcijama pojedinaca i grupa.

Zdravstvenici i građani - Red je izraziti divljenje i duboko poštovanje svim zdravstvenim poslenicama i poslenicima koji su prvi na udaru i braniku od koronavirusa. Posao im je ionako sasma posebne težine i stalno stresan, a sad su izloženi i fizički i psihički strahovitim pritiscima. Možda me je mimoišla informacija da (li) su se na raspolaganje stavile privatne klinike i ordinacije.

Usredsređenje na virusni prioritet neminovno utiče na druge zdravstvene potrebe i usluge. U svom ovom behutu isplivale su i znane slabosti u zdravstvenoj domeni. Sada su ključni problem i respiratori. Zbog neodgovorne vlasti, tenderskih idiotluka i lopovluka i nepostojanja nužnih rezervi - čovjeku je amputirana noga zbog ujeda psa lutalice, jer u Kalesiji (i ko zna sve gdje) nema antitetanus vakcina.

A šta je sa hiljadama bh. građana koji si ne mogu priuštiti ni najnužniju hranu i odjeću za djecu i sebe, a kamo li niz higijenskih potrepština, kako ih ne bi dohvatila još jedna nevolja?

Prožele su se migrantska i virusna kriza. Kakva je zdravstvena zaštita hiljada migranata što su u BiH ili su u prolazu?     

U koronasjeni - Mnogi bi u institucijama vlasti da zakriju štošta pod virusni tepih. Glavna državna tužiteljica Gordana Tadić izjavila je u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, tokom tematske sjednice o pravosuđu, da je to moglo sačekati a da treba raspravljati o virusu i migrantima. Kao odgovor, odjeknuo je smijeh u sali.

COVID-19, među ostalim, dobro je došao predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću. Izgovorom na koronavirus otkazana je sjednica Glavnog odbora stranke u jeku afere "Snimak". Korištenjem stava poslanika SNSD-a da ne glasaju, u Predstavničkom domu državnog parlamenta izvršene su izmjene u sastavu Centralne izborne komisije BiH. SNSD i HDZ su izgubile kontrolu nad ovim kompromitovanim organom, a okoristili se SDA, SDS i PDP. Dodik kaže da su te dvije stranke iz RS-a prepustile CiK Bošnjacima. Borjana Krišto, prva do čelnika HDZ-a Dragana Čovića, zaprijetila je: "Ovo nije samo politička kriza, nego je upitnost budućnost BiH". Izigranim se osjeća i osnivač SBBBiH Radončić, poručivši da je realno očekivati nastavak izbornih prevara, "čija je žrtva najviše bio SBB". I dodao na Istagramu: "Ako ovo opstane, budući izbori nemaju smisla, a ni sadašnja koaliciona participacija u vlasti." Za vjerovati je da će Izetbegović Radončiću obećati umirujuće garancije.

S virusom ili bez njega, politička kriza ne jenjava, naprotiv. BiH treba neka nova opštenarodna odbrana i društvena samozaštita protiv samoživih političara i kompromitovanih organa vlasti.    

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" su isključivo lični stavovi autora tekstova i ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Povezano

/ Najnovije