Zeleni protiv obaveznog služenja vojnog roka

Lider Zelenih Omid Nouripour nije za ponovno uvođenje obaveznog služenja vojnog roka u Njemačkoj. "Mislim da regrutacija kao nekada nije potrebna", rekao je on novinskoj agenciji dpa.

"Ne bih sada ništa isključio, jer to neće pomoći u cijeloj diskusiji. Smatram međutim da su vremena previše fluidna za to", rekao je Nouripour. Zeleni su mišljenja da regrutacija dovodi do većih troškova i ne povećava nužno vojnu sposobnost.

Obavezni vojni rok u Njemačkoj suspendovan je u julu 2011. godine, nakon 55 godina. To je bilo u vrijeme tadašnjeg ministra odbrane Karla-Theodora zu Guttenberga (CSU). U praksi je to značilo ukidanje vojne i civilne službe - ukinute su i sve strukture za odabir i obuku većeg broja vojnika.

Högl priželjkuje "opušteniju" debatu

Povjerenica Bundestaga za odbranu Eva Högl pozvala je na "opušteniju" debatu o modelima služenja vojske u Bundeswehru i civilnim organizacijama. Neophodna je rasprava o konkretnim konceptima, rekla je za dpa ova političarka SPD-a. To ne znači automatski da će odmah biti uvedena obavezna vojna služba ili godina "civilnog služenja" vojske.

Eva Högl kaže kako se u jednom svi slažu: "Niko ne želi da se vrati na stari koncept i regrutaciju".

Ona dodaje kako se sada radi o tome da se postigne dogovor o novom konceptu. Bundeswehru treba više vojnika i osoblja. Trenutno njemačka vojska broji 181.000 vojnika. Cilj da se njihov broj do 2030. poveća na 203.000 ne može se postići ako sadašnja pravila za regrutaciju i zapošljavanje osoblja i dalje ostanu na snazi.

Primjer Švedske

Eva Högl se pri tome osvrnula na primjer Švedske: "Vojska najprije svakom pošalje pismo, u kojem se od potencijalnih vojnih obveznika traži da stupe u kontakt s nadležnim vojnim službama. Zatim se oni pregledaju i dobijaju ponudu." 

Povjerenica Bundestaga za odbranu dodaje kako Švedska ne regrutuje u vojsku cijelu generaciju i podvlači kako tamo nema obaveznog služenja vojnog roka, već da se u vojsku "uzimaju samo oni, koji su podobni i koji to žele".

Ona se zalaže za institucionalnu obavezu služenja vojske, koja bi bila veća nego kod "dobrovoljnog služenja vojnog roka" kao i za uzimanje u vojsku i muškaraca i žena. Podobnost za takvu službu u Bundeswehru morala bi biti ispitana, isto kao i kod angažmana u oblasti kulture, socijalnih pitanja i okoliša.

"A ako želite da zadržite što je moguće više onih koji dobrovoljno stupaju u vojnu službu, onda ona za njih mora biti privlačna", istakla je Eva Högl. "Treba razgovarati o poticajima - o početnom kapitalu, dati mladim ljudima prednost u traženju mjesta za obuku ili studiranje ili im uvesti bonuse za penziju."

Kritike na račun njemačkog ministra odbrane

Zbog izmijenjene sigurnosne situacije nakon ruskog napada na Ukrajinu, ministar odbrane Boris Pistorius (SPD) ispituje moguće modele obaveznog služenja vojnog roka, a uzima u obzir i švedski model. Kritike zbog toga stigle su, između ostalih, i od lidera Liberalne partije FDP ali i od šefice SPD-a Saskije Esken.

Kancelar Olaf Scholz (SPD) je još u februaru 2023. odbio voditi debatu na tu temu. "Bundeswehr je pretvoren u profesionalnu vojsku. To znači da vraćanje na obaveznu vojnu službu nema smisla", rekao je Scholz tada za list Bild.

U koalicijskom sporazumu vladajućih stranaka SPD-a, Zelenih i FDP-a stoji: "Bundeswehr mora demografski biti stabilan i dugoročno uravnotežen u pogledu starosne strukture." Kako se to može postići nije rečeno. U nacrtu svog novog programa, demokršćani iz CDU-a se oslanjaju na "obaveznu godinu služenja civilnog vojnog roka u društvu".

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier (SPD) od prošle godine promovira ideju o obavezujućoj "socijalnoj godini", u kojoj mladi služe pomažući u njezi starih i nemoćnih lica ili služeći društvu na druge načine. Steinmeier smatra da bi takvo "civilno služenje" vojnog roka trebalo trajati od šest do dvanaest mjeseci i da bi mu se moglo pristupiti u različitim fazama života, piše dw.