Vlast kraljeva i kneževa: Neki od njih imaju moć, a neke voli žuta štampa

Smjena generacija u jednoj od sedam europskih kraljevskih kuća koje još vladaju, nakon Nizozemske i Belgije (2013.), Španije (2014.) i Velike Britanije (2022.), sada je na redu Danska.

Naime, danska kraljica Margareta II. u dobi od 83 godine u nedjelju, 14. januara, poslije 52 godine odlazi s prijestolja. Novi kralj bit će njen sin Frederik.

Time je Danska u trendu – osim u Velikoj Britaniji, monarsi rijetko umiru na čelu zemlje. Sve češće prijestolje predaju ranije.

Frederiku je već 55 godina i za ovaj dan se sprema cijelog života. Kako kaže njegova biografkinja, Frederik dugo nije želio takav život. "Neću biti kralj", navodno je kao dijete govorio svojoj dadilji.

Ali, buntovnička vremena su odavno prošla. Sa svojom suprugom Mary, koja dolazi iz Australije, Frederik se pobrinuo i za nasljednike. Osamdeset posto Danaca zadovoljno je svojim prestolonasljednikom.

Smjena se čeka u još dvije skandinavske zemlje. Švedska princeza Viktorija trebala bi naslijediti oca Carla XVI. koji je na tronu pola stoljeća. Norveški princ Haakon na redu je poslije svog oca Haralda V. (86) koji se, zbog lošeg zdravlja, slabo pojavljuje u javnosti.

Papa je najjači

Sve kraljevske kuće Europe imaju tek reprezentativnu ulogu, nijedna nema pravu političku moć. To vrijedi i za vojvodu u Luksemburgu i kneza u Lihtenštajnu.

Doduše, knez Albert koji vlada Monakom je donekle izuzetak – on ima šire ovlasti. Andorom ipak vladaju dva kneza – jedan je uvijek španski biskup, drugi – francuski predsjednik. Dakle, Emmanuel Macron je pomalo i knez.

Pravi izuzetak u Europi je jedina izborna monarhija – Vatikan. Papa Franjo nije samo vjerski poglavar svih katolika, već i apsolutni vladar najmanje države svijeta, smještene usred Rima.

Život kao sapunica

"Mislim da većinu građana država s monarhističkim uređenjem njihova monarhija zabavlja", kaže historičarka Monika Wienfort, odlična poznavateljica plemstva. Kako je rekla, ni u jednoj od monarhija nema ozbiljnih nastojanja da se proglasi republika, iako tu i tamo ima sitnih protesta.

Kraljevske kuće danas žive od tradicije, ali i zanimanja žutog štampe za njih, od skandala ili skladnog porodičnog života koji se nekad predstavlja kao život običnih ljudi, a nekad i suprotno.

"Naš život je čista televizijska sapunica", rekao je današnji britanski kralj Charles jednom ranije. Njegov otac Filip je dinastiju Windsora nazvao firmom koja dobiva novac od poreznih obveznika, a zauzvrat treba isporučiti lijepe slike i biti uzor.

Neki monarsi stvarno vladaju

Nešto više od petine država (22 posto) na svijetu su monarhije. U četrnaest država van Europe je engleski kralj i dalje zvanično na vlasti, recimo u Kanadi ili Australiji. Japan je jedino preostalo carstvo.

U pet zemalja monarh ima apsolutnu vlast bez ikakve parlamentarne ili sudske kontrole – Brunej, Oman, Katar, Saudijska Arabija i Esvatini.

Azijska država Malezija je jedina velika izborna monarhija. Ondje sultani devet provincija biraju kralja – to je trenutno Abdullah Shah. U Ujedinjenim Emiratima se na dužnosti vladara rotiraju emiri različitih emirata.

Na Bliskom istoku, doduše, nema bulevarskih medija koji bi otkrivali skandale s dvora ili se usudili kritikovati monarhe.

U Europi je ipak zanimanje ogromno. Britanska kraljevska kuća je "lider na tržištu", interes za njihovu blago disfunkcionalnu obitelj nikada ne jenjava.

"Fasciniranost počiva na spektaklu u svakodnevnom životu", rekla je Monika Wienfort. Monarsi, kaže, rade obične stvari – vjenčaju se, podižu djecu, umiru, ali u luksuzu, uz rituale, uz kočije, uniforme, raskošne haljine i dvorce.

Bogati i "siromašni" kraljevi

Najbogatiji kralj je onaj tajlandski, Rama X., čiji imetak američki magazini procjenjuju na 30 do 43 milijarde dolara (53,5 do 76,6 milijardi KM). U Europi je to lihtenštajnski knez Adam II. s 3,5 milijardi dolara (6,2 milijardi KM). Kralj Charles ima nešto manje od dvije milijarde dolara (3,5 milijardi KM) privatne imovine.

Danska kraljica Margareta će svom sinu u nedjelju prepustiti prilično mršavih trideset miliona dolara (53,5 miliona KM). "Najsiromašniji" monarh Europe je španski kralj koji ima samo 10 milijuna dolara (17,8 miliona KM), piše DW.