Tmurna prognoza za EU države članice: Mogla bi se stvoriti nova crna rupa u budžetu?
Godina 2026. mogla bi biti odlučujuća za europsko gospodarstvo.
Politico upozorava kako bi uvođenje reformiranih pravila potrošnje u Europskoj uniji i smanjen dotok novca od strane Europske komisije mogli stvoriti novu crnu rupu u proračunima već ionako ozbiljno zaduženih zemalja, posebno Francuske i Italije.
"Postoji rizik da se, ako ne uložimo dovoljno, vratimo u izgubljenu deceniju 2010-ih", kaže Nils Redeker iz think tanka s Instituta Jacques Delors.
Kantonalni sud zabranio Ibri Berilu da bude na funkciji načelnika Općine Trnovo
Tržišta južne Europe nakon krize u eurozoni 2009. godine ozbiljno je pogodila dugotrajna recesija - naglo su rasli i javni dug i stopa nezaposlenosti, a negativnim trendovima nisu pomogle ni česte promjene vlasti.
"Komisija će 2026. ukinuti finansiranje nakon COVID pandemije. U isto vrijeme, vlade će morati nastaviti ulagati u zelene i digitalne projekte, ali bez finansiranja iz Bruxellesa. Zemlje s velikim dugovima vjerovatno će podnijeti najveći teret šoka, što će dodatno pogoditi njihova tržišta, a to će ipak imati vrlo direktan učinak i na politike tih država", upozoravaju ekonomski analitičari.
Prijeti katastrofa
Prema reformiranim pravilima, glavni gradovi EU-a složili su se da će odbiti godišnje povećanje kamatnih stopa od 2025. do 2027. od fiskalne prilagodbe koja se zahtijeva od zemalja koje premašuju prag deficita EU-a. Ova nešto labavija pravila trebala bi pogodovati zemljama (poput Italije i Francuske) za koje se smatra da će se u nadolazećim godinama suočiti s prekomjernim deficitom.
"Zemlje bi mogle izbjeći katastrofu ako, počevši od sada pa sve do 2027., počnu drastičnije vladati potrošnjom", rekao je Jeromin Zettelmeyer, direktor think tanka Bruegel.
Hoće li BiH dugo čekati: Koliko je vremena trebalo sadašnjim članicama da uđu u EU?
A tu je i još jedan problem - potencijalni povratak Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a mogao bi potaknuti zemlje EU-a da povećaju svoje troškove za odbranu.
Izvršna vlast EU-a isključila je mogućnost produženja mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) nakon 2026., koji je 2020. zamišljen kao jednokratna mjera za rješavanje gospodarskih posljedica pandemije.
"Većina kohezijskih sredstava EU-a - uglavnom izdaci za infrastrukturu za siromašnija područja - bit će podijeljena nakon 2026. i moći će se koristiti za popunjavanje praznine koju je ostavio RRF", izjavio je jedan diplomat EU-a, ali mnogi misle da to ipak neće biti dovoljno.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.