Semafor-koalicija u Njemačkoj u svađi, izbori otkrili raspoloženje glasača: Kako dalje?

Nedavni pokrajinski izbori u Brandenburgu, Tiringiji i Saskojsu u Njemačkoj bili su umnogome značajni. Rezultati tih izbora, naime, oslikavaju raspoloženje koje vlada u čitavoj zemlji. Aktualna njemačka vlada, takozvana semafor-koalicija, toliko je nepopularna kao što nije bila niti jedna dosadašnja vlada u historiji Savezne Republike Njemačke.

Kako dalje? Nedugo nakon pokrajinskih izbora su Zeleni povukli kadrovske konsekvence te se i sadržajno žele preorijentirati. Kod socijaldemokrata vlada olakšanje da stanje nije još gore te žele po mogućnosti dalje potiho raditi kao dosad. Ali s nešto naoštrenijim socijaldemokratskim profilom. No i FDP želi izoštriti svoj profil, pri čemu je izoštravanje stranačkog profila započelo već prijetnjom za istupanjem iz koalicije. Prijevremeni izbori bi za sve tri stranke bili katastrofalni. U aktualnim anketama tri koalicijske stranke postižu manje odobravanja u stanovništvu od najveće opozicione snage - Unije CDU/CSU, piše Deutsche Welle.

Unatoč tim anketnim rezultatima, FDP prijeti koalicijskim partnerima u nadi da će doći do sadržajnih ustupaka. Budžet, privreda, migracije, mirovine - brojne zakonske odluke predstoje, a pri čemu dvije koalicijske stranke lijevog spektra, SPD i Zeleni, imaju drukčije poglede od gospodarsko-liberalnog FDP-a. Šef liberala Christian Lindner, koji je ujedno i njemački ministar financija, upozorava da će se semafor-koalicija (nazvana tako zbog stranačkih boja crveno, žuto i zeleno) mjeriti po tome koje rezultate je postigla za vrijeme svoga mandata, a i da će i sam FDP koaliciju prema tome ocijeniti.

Lindner je aktualna događanja sažeo u nazivu "jesen odluka" i time postavio ultimatum. Može li to funkcionirati i ima li semafor-koalicija uopće još ikakvu šansu?

Vladajuća koalicija se svađa oko penzija

Samo sedam dana nakon posljednjih od tri pokrajinska izbora na istoku zemlje je već došlo do svađe. U petak, 27. septembra, u Bundestagu se vodila rasprava o mirovinskom paketu. To je jedna od ključnih tema socijaldemokrata koji žele da do 2039. nivo penzija ostane na 48 posto od prosječne plaće. Njemačka ima 21 milion ljudi koji primaju penziju. Demografske promjene, međutim, dovode do toga da će sve manje poreznih obveznika morati financirati sve više penzionera.

FDP stoga želi više mogućnosti privatnih usluga i rekonstrukciju mirovinskog sistema u smjeru jedne dioničke penzije prema švedskom uzoru. No do toga je dug put i SPD želi osigurati da za to vrijeme svaki penzioner može živjeti od svoje penzije. "Za većinu ljudi u ovoj zemlji je najvažnije i za mnoge inače jedino osiguranje za starost državna penzija", pojasnio je u Bundestagu ministar za rad i socijalne poslove Hubertus Heil (SPD). Vlada po tom pitanju mora ljudima pružiti sigurnost, dodao je on.

FDP-ov šef Lindner je ustvari početkom ove godine nakon dugih debata odobrio paket koji predviđa i uvođenje penzije, bazirane na dobicima iz ulaganja u dionice. Njegovoj stranci to sada nije dovoljno. "Stabilizacija penzija ne može značiti da jednostavno stalno podižemo doprinose kod ljudi koji rade i kod mladih", kritizirao je zamjenik predsjednika zastupničkog kluba FDP-a u Bundestagu, Johannes Vogel.

Porezni i socijalni doprinosi u Njemačkoj već sada iznose oko 40 posto od bruto plaće, dodaje Vogel ističući da je za atraktivnost Njemačke već danas problem što je ova zemlja svjetski prvak po pitanju plaćanja poreza i doprinosa. Za SPD su te izjave iz redova FDP-a uvreda. Šef socijaldemokrata Lars Klingbeil inzistira na tome da partneri u vladi ostanu vjerni koalicijskom ugovoru.

Najveća svađa oko novca

Kako po pitanju penzija, tako prijeti svađa i kod drugih tema koje savezna vlada još želi ili mora odraditi. Najveći izazov pritom je budžet za narednu godinu. Do kraja novembra još ima vremena za dogovor o budžetu u Bundestagu. U aktualnom prijedlogu proračuna zjapi rupa u financiranju od dvanaest milijardi eura. Kako bi se ta rupa zatvorila, ministarstva bi naredne godine "u hodu" nekako morala uštedjeti taj iznos. Stručnjaci su u Bundestagu kritizirali da je taj postupak protuustavan. Usto dolazi da bi ta rupa u budžetu mogla biti još veća. Krajem oktobra će nakon procjene poreznih prihoda biti jasno s kojim prihodima se može računati naredne godine. S obzirom na ne baš najbolje ekonomsko stanje u Njemačkoj, vlada bi mogla po tom pitanju doživjeti nemilo iznenađenje.

Kako bi se rasteretilo poduzeća, vlada planira provesti "inicijativu rasta" u okviru koje predviđa provođenje 49 mjera. Ali i ovdje se suočavaju različiti politički nazori. SPD i Zeleni žele državne intervencije i financijske pomoći, dok FDP ni pod koju cijenu ne želi uzeti nove kredite. Ekonomsko stručnjaci sumnjaju u to da bi ta inicijativa mogla polučiti željeni efekt. Stopu rasta njemačke privrede od 0,5 posto u narednoj godini smatraju preoptimističnom.

Ako FDP ostane vjeran svom ultimatumu - moguća i manjinska vlada

Tako semafor-koalicija isto tako posvađano ulazi u "jesen odluka" kao što je posvađana okončala i ovo ljeto. Ostaje da se vidi hoće li ultimatum FDP-a ostati "na snazi" do početka zime; 14. novembra je konačna sjednica Odbora za proračun u Bundestagu kada će se donijeti konačne financijske odluke. Ukoliko FDP ne bude zadovoljan s tim odlukama i shodno svom ultimatumu napusti koaliciju, to neće automatski značiti kraj aktualne vlade i raspisivanje prijevremenih izbora. Kancelar Olaf Scholz bi sa svojim socijaldemokratima i Zelenima i dalje mogao vladati u okviru manjinske vlade. U tom slučaju ne bi imali većinu za donošenje zakona u parlamentu, ali bi stranke imale vremena do narednih regularnih izbora u septembru 2025. - u nadi da će do tada vratiti povjerenje glasača.