Alijansa na staklenim nogama: Zašto Rusija ne pruža podršku Iranu?

Režim u Teheranu, koji ima vrlo malo međunarodnih saveznika, oslanjao se na podršku Moskve i nakon američko‑izraelskih napada na Iran.

Ali do sada je ostao duboko razočaran.

Samo nekoliko sati nakon što su izraelske i američke bombe počele da padaju na Teheran, Rusija je iznijela oštar stav, a stalni predstavnik te zemlje pri UN-u Vassily Nebenzia nazvao je to "neisprovociranim činom oružane agresije protiv jedne suverene i nezavisne države, članice UN-a".

Moskva je jedan od rijetkih, ali najodanijih saveznika Teherana, a mogući kolaps iranskog režima mogao bi biti udarac za njene geopolitičke i ekonomske interese. Pa ipak, zašto još uvijek nije priskočila u pomoć Teheranu?

Partnerstvo Rusije i Irana

Moskva i Teheran sarađuju na nekoliko ekonomskih projekata ključnih za Rusiju, kaže za DW Nikita Smagin, ekspert za Rusiju i Bliski istok iz Azerbejdžana.

"Transportni koridor sjever-jug  je jedan od njih - posebno jer je Rusija, nakon početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, izgubila pristup tradicionalnim tranzitnim rutama", objašnjava Smagin.

Rusija, Indija i Iran su još 2000. godine potpisali sporazum za multimodalni transportni sistem dug 7.200 km, koji je trebao prolaziti i kroz Azerbejdžan. Prema navodima saudijskoj think-tank organizacije Gulf Research Center, oko 75 posto projekta je završeno.

Iran je bio ključan za Rusiju i sa vojnog aspekta između ostalog i zbog snabdijevanja ruske vojske takozvanim šahed-dronovima od 2023. godine. Dronovi su u velikoj mjeri promijenili tok rata u Ukrajini, kaže Julian Waller, analitičar u Russia Studies Program američke think-tank organizacije Center for Naval Analyses (CNA).

"Iran je bio koristan ruskoj ratnoj industriji, čak i ako se sada proizvodnja dronova uglavnom prebacila u Rusiju, što je poboljšalo njihov dizajn", rekao je Waller za DW. Također se navodi da je Rusija dijelila obavještajne podatke sa Iranom i slala rakete i municiju u Teheran.

"Partnerstvo između Rusije i Irana, međutim, nije ideološko ruskim političarima Iran se baš i ne dopada", naglašava Smagin, "ali smatraju Teheran pouzdanim strateškim partnerom, jer su obje zemlje pod međunarodnim sankcijama za razliku od Turske ili Egipta, koji bi mogli obustaviti trgovinu s Rusijom pod pritiskom Zapada".

Gregoire Roos, direktor za pitanja Europe i Rusije u londonskoj think-tank organizaciji Chatham House, smatra da je Teheran čak u određenoj mjeri postao mentor Moskvi. "Iran ima veliko iskustvo u zaobilaženju međunarodnih sankcija i pružao je Rusiji dragocjene savjete kako ih zaobići", rekao je Roos za DW.

Pogrešna procjena Irana?

Ipak, stručnjaci se slažu da je malo vjerovatno da će Rusija aktivno intervenisati u aktuelnom ratu SAD-a i Izraela protiv Irana.

"Te dvije zemlje nisu odbrambeni saveznici", kaže Waller. Neki analitičari dodaju da bi razlog mogao biti i neformalni pakt o nenapadanju s Izraelom, za koji se vjeruje da postoji između Rusije i Izraela.

Prema navodima Mojtabija Hašemija, stručnjaka za međunarodne odnose i političkog analitičara, Teheran je ipak očekivao "opipljivu političku i vojnu podršku" Moskve. "To je uključivalo proširenu vojno-tehničku saradnju, dijeljenje obavještajnih podataka i slanje jasne odvraćajuće poruke neprijateljima, a ne samo verbalnu podršku." Stručnjak dodaje da je iranski režim pogriješio u svojim procjenama.

"Rusija i Kina imaju veće probleme, kojima se moraju baviti. Njihova podrška je do sada Islamskoj Republici omogućila mnogo oružja i sredstava za represiju", rekao je Hašemi.

Mohammad Ghaedi, predavač na Univerzitetu George Washington, smatra, međutim, da nedostatak podrške Rusije iranskim liderima nije iznenađenje. "Skepticizam u pogledu oslanjanja na Moskvu dugo postoji u Teheranu. Kao što je (bivši iranski predsjednik) Mahmud Ahmadinedžad rekao: 'Rusija je uvijek izdala iranski narod', a predsjednik Masud Pezeškian nakon 12-dnevnog rata (juni 2025.) je primijetio da ‘nam zemlje koje smo smatrali prijateljima nisu pomogle tokom rata'."

Kako se rat u Iranu odražava na Moskvu?

Produženi rat u Iranu mogao bi imati i svoje prednosti za Moskvu, smatra Roos iz Chatham House-a. "Medijska pažnja prema predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom mogla bi se smanjiti, jer bi sve bilo fokusirano na Iran i rizik od eskalacije", kaže Roos. "Također, Washington ne bi sebi mogao priuštiti održavanje još jednog ratnog fronta s diplomatske i vojne tačke gledišta, a hijerarhija prioriteta očigledno bi prešla na Bliski istok", dodaje.

Moguće su i ekonomske koristi za Rusiju. Iran je u velikoj mjeri zatvorio Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi 20 posto svjetske nafte i gasa. Cijene nafte i gasa od tada su porasle.

"Ako bi cijene nafte i gasa ostale visoke mjesecima ili čak godinu dana, to bi bila velika korist za Rusiju kao izvoznika nafte i gasa", rekao je Waller iz CNA-e, dodajući da bi tada Kremlj mogao smanjiti poreze u zemlji, koji su se koristili za finansiranje rata.

Ipak, mogući pad iranskog režima bio bi veliki udarac za ruski ugled, jer Moskva želi da sebe prikaže kao veliku silu, naglašava Roos."Rusija je dio grupe zemalja uključujući Iran, Siriju i Kinu koja nastoji zamijeniti svjetski poredak pod dominacijom Zapada multipolarnim poretkom. Ali ova grupa nikada prije nije tako brzo gubila koheziju, a to znači i značajan gubitak uticaja za Rusiju u njenoj takozvanoj eurazijskoj zoni uticaja", dodaje Roos.

Hoće li savez Rusije i Irana opstati?

Hašemi smatra da će nedostatak podrške Rusije Iranu vjerovatno oslabiti veze Moskve i Teherana.

"Rusija i Kina u velikoj mjeri koriste Iran kao geopolitičku polugu u pregovorima sa Zapadom. Ako trenutni režim oslabi, Moskva će vjerovatno tražiti garancije od sljedeće iranske vlade, umjesto da ulaže u strukturu koja propada. Kina će isto tražiti ustupke od naredne vlade kako bi osigurala barem neki uticaj. Međutim, obje zemlje znaju da će odnosi Irana s njima nakon pada Islamske Republike biti potpuno drugačiji", pojašnjava Hašemi.

Ghaedi sa Univerziteta George Washington smatra da bi trenutni iranski režim i dalje želio održati bliske veze s Moskvom, s obzirom na napete odnose sa Zapadom. "Teheran neće riskirati gubitak ovog partnerstva, posebno dok Rusija ima pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a", piše DW.