Profesorica međunarodnog prava Yusra Suedi: "Iran nije zemlja koja će doživjeti napade i povući se"

Trenutni američki i izraelski napadi na Iran, sa stanovišta međunarodnog prava, pokreću ozbiljna pitanja zakonitosti, naglasivši da se time šalje poruka da se međunarodno pravo može kršiti bez značajnih posljedica, izjavila je Yusra Suedi, profesorica međunarodnog prava na Univerzitetu u Manchesteru, u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Razgovarao: Bedrudin Brljavac, Radiosarajevo.ba

Dr. Suedi je ugledna ekspertica koja je radila za Ujedinjene nacije (UN) i u međunarodnim sudovima i tribunalima, uključujući Međunarodni sud pravde (ICJ).

Trending

Mini-feljton | Prof. dr. Roko Markovina: Tko je Max Primorac da Hrvatima u BiH nudi treći entitet?!

"Upotreba sile je dozvoljena samo prema Povelji Ujedinjenih Naroda (UN) uz odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a ili u samoodbrani, a samoodbrana zahtijeva neposrednu prijetnju - onu koja je trenutna i neosporiva, ne ostavljajući drugog izbora nego da se djeluje. Taj uvjet ovdje nije ispunjen iz nekoliko razloga. Strah od toga da će Iran nabaviti nuklearno oružje nije nešto novo, a Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je nedavno potvrdila da ga Iran ne posjeduje - nešto na što su, čini se, američke obavještajne službe već ukazivale. Iran je više puta izjavio da će uzvratiti ako bude napadnut, ali prvi nije pokrenuo napad. A nakon napada u junu 2025. godine, sam Donald Trump je objavio da je iranski nuklearni program uništen - što otežava argument o kontinuiranoj i neizbježnoj prijetnji", rekla je Suedi.

Pokušaji promjene režima

Istakla je također da ciljevi američkih i izraelskih napada na Iran također nisu potpuno jasni, iako se najviše govori o pokušajima promjene režima u Teheranu.

"Čuli smo izjave o nuklearnoj prijetnji, promjeni režima i neka druga opravdanja. Ulazak u rat bez jasnog i konzistentnog pravnog i strateškog obrazloženja sam po sebi je duboko problematičan. Kada je u pitanju promjena režima konkretno: ne, to bi bilo otvoreno kršenje principa nemiješanja prema članu 2(7) Povelje UN-a. Državama nije dozvoljeno nešto nametati ili manipulisati vladama drugih suverenih država. To je temeljno pravilo međunarodnog pravnog poretka", pojasnila je.

Prije oko 20h

Jasan stav Irana, Pezeshkian: "Nećemo dozvoliti neprijateljima da zauzmu našu teritoriju"

Međutim, ni sama, kako kaže, nije očekivala ovakve masivne napade na jednu suverenu državu, istakavši da su razmjere i broj uključenih aktera premašili ono što je većina stručnjaka mogla i predvidjeti.

"U kontekstu Bliskog istoka, ovo će dodatno intenzivirati već duboko nestabilnu geopolitičku situaciju, s ozbiljnim sigurnosnim posljedicama za cijelu regiju. Na globalnom nivou, poruka koja se šalje je zabrinjavajuća: da se međunarodno pravo može kršiti bez značajnih posljedica. To postavlja opasan presedan koji će drugi uvidjeti i možda pokušati iskoristiti", kazala je.

Odgovor na strani napad

Prvog dana masivnih američkih i izraelskih vazdušnih napada ubijen je vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, iranski duhovni vođa i najviši autoritet koji je vodio zemlju skoro četiri decenije.

"Pitanje ko će ga naslijediti je prije svega pitanje koje treba da odredi iranski narod i njihov ustavni okvir. Pokušaji Trumpa da ima pravo glasa u tome ko će sljedeći voditi Iran ponovo predstavljaju kršenje principa nemiješanja - nije na vanjskim silama da odlučuju. Što se tiče pitanja o tome da li bilo koji novi lider može ujediniti Irance, iranska javnost izgleda istinski podijeljena: između onih koji su se protivili režimu, podržavali ga i onih koji će (bez obzira na vlastite stavove o vladi) osjećati nacionalni ponos i ljutnju kao odgovor na strani napad na njihovu zemlju", smatra ova ugledna profesorica.

U tom kontekstu, ona naglašava da Iran nikako ne treba podcijeniti jer ima jednu od najvećih oružanih snaga na Bliskom istoku i posjeduje najveći i najraznovrsniji raketni arsenal u regiji.

"Njegove konvencionalne zračne snage su najslabija karika, ali od rata u junu 2025., Iran je promijenio vojnu doktrinu od prvenstveno defanzivne ka eksplicitno ofanzivnoj asimetričnoj strategiji, prihvatajući raniju i opsežniju upotrebu raketa, dronova, sajber napada i energetske prisile. Analitičari su Iran opisali kao 'ranjenu zvijer' - koja je pokazala da i dalje može izvoditi značajne raketne i napade dronovima uprkos pretrpljenoj šteti, a istovremeno prijeti i zatvaranjem Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi oko 20-30 posto globalnih zaliha nafte i plina. Ovo nije zemlja koja će jednostavno doživjeti napade i povući se", rekla je.

Selektivna primjena međunarodnog prava

Komentarišući reakcije evropskih država na napade na Iran, prof. Suedi ističe da je Europa demonstrirala "duboko štetan oblik selektivne primjene međunarodnog prava".

"Isti principi koji se koriste za odbranu Ukrajine ili Greenlanda - poput teritorijalnog integriteta i zabrane upotrebe sile – primjenjljivi su i ovdje. Ne možete se zalagati za međunarodno pravo u jednom kontekstu, a šutjeti u drugom, a da pritom fatalno ne potkopate kredibilitet poretka zasnovanog na pravilima za koji tvrdite da ga podržavate. Ovakvo 'biranje podobnih' ne samo da izgleda politički slab korak - ovo je zaista štetno i za međunarodni pravni sistem u cjelini", pojasnila je.

Na kraju je poručila da je, u kontekstu trenutnih dešavanja, još uvijek prerano govoriti kako ili kada će se sve ovo završiti.

"Ali ono što mogu reći jeste da je međunarodno pravo u sve krhkijem stanju nakon ruske invazije na Ukrajinu i sukoba u Gazi – a sada i ova dešavanja dodatno pojačavaju takve zabrinutosti. Ali međunarodno pravo je preživjelo mnoge navodne smrti kroz historiju. Bilo je na ispitu zbog svjetskih ratova, Hladnog rata, bezbrojnih kriza - i uvijek se rekonstituiralo, često se pojavljujući s jačim institucijama i jasnijim normama. Pitanje je postoji li politička volja da se ovaj put održi i da se oni koji ga krše pozovu na odgovornost. Takav borba se isplati", kazala je prof. Suedi.

Sve najvažnije vijesti sa Bliskog istoka iz minuta u minut pratite na portalu Radiosarajevo.ba na linku OVDJE.