Primirje na staklenim nogama: Šta su postigli Izrael, Iran i SAD nakon dvanaestodnevnog rata?

Nakon dvanaest dana napetosti, razmjene udara i prijetnji širim sukobom, izraelsko-iranski rat čini se da je – barem privremeno – okončan. Američki predsjednik Donald Trump nazvao je ovaj sukob "Dvanaestodnevnim ratom", naglašavajući da je spriječen potencijalno katastrofalan regionalni rat.

Kako je došlo do sukoba?

Sve je počelo kasno u subotu, kada su SAD, na zahtjev Izraela, izvele zračne napade na iranska nuklearna postrojenja u Fordowu, Natanzu i Isfahanu, tvrdeći da su ciljevi "potpuno uništeni". Ubrzo je Iran odgovorio raketnim napadom na američku bazu Al Udeid u Kataru.

Iako je izgledalo da regija klizi u opasnu spiralu nasilja, Trump je ubrzo objavio da su se Izrael i Iran dogovorili o primirju. Međutim, samo nekoliko sati kasnije, Izrael je izveo novi napad, pravdajući ga kao odgovor na balističke rakete lansirane iz Irana, koje je Teheran negirao da je ispalio. Taj čin izazvao je Trumpovu ljutnju i dodatno pokazao koliko je krhko novo primirje.

Šta je Izrael postigao?

Izrael je, po prvi put, direktno napao iranska nuklearna postrojenja – prelazeći tako vlastitu crvenu liniju. Time je poslao jasnu poruku i demonstrirao sposobnost da izvede sofisticirane operacije duboko unutar teritorije svog najvećeg regionalnog protivnika.

Takođe je uspio uvjeriti SAD da se aktivno uključe u sukob, što predstavlja presedan. Premijer Netanyahu je zahvalio Trumpu na podršci, dok je vojna operacija "Uzdižući lav" dodatno oslabila i iranske regionalne saveznike poput Hamasa, Hezbollaha i Husa.

Je li Iran sačuvao svoj nuklearni program?

Iako su ciljevi napada pogođeni, stvarni razmjeri štete još nisu potpuno jasni. IAEA nije potvrdila uništenje podzemnih dijelova postrojenja, a ostaje pitanje šta se dogodilo sa 400 kilograma visoko obogaćenog uranija koje Iran posjeduje.

Iranski zvaničnici poručuju da nuklearni program ostaje operativan, a planovi za oporavak već su bili pripremljeni. Ipak, s obzirom na prirodu tehnologije i osjetljivost na udare, moguće je da su štete veće nego što se javno priznaje.

Šta slijedi? Mir ili nova konfrontacija?

Primirje nije mirovni sporazum. U pozadini ostaju duboke tenzije. Stručnjaci vjeruju da su mogući naredni koraci: ili povratak inspekcijama UN-a i novi diplomatski sporazum – možda sličan onome iz 2015. – ili novi val napetosti koji bi mogao ponovo zapaliti regiju.

Evropske sile pokušavaju da djeluju kao tampon zona i potencijalni posrednici, ali njihova moć je ograničena. Izrael ne pokazuje volju za obnavljanje sporazuma, dok je Iran sve oprezniji nakon američkog povlačenja iz prethodnog nuklearnog dogovora.

Za sada, prekid vatre ostaje na snazi. No, uz odsustvo povjerenja, nepostojanje dugoročnog plana i brojne aktere spremne na eskalaciju, novo poglavlje u izraelsko-iranskim sukobima moglo bi biti pitanje vremena.