Priče koje su definirale regiju i svijet u 2025: Ratovi, agresije, tenzije i klimatske katastrofe

Godina 2025. bila je jedna od najburnijih u novijoj historiji svijeta, ili barem u ovom milenijumu, čime je održan kontinuitet u izrazito dinamičnim međunarodnim odnosima i dešavanjima.

Godina iza nas obilježena je velikim političkim preokretima i promjenama, završetkom dugotrajnih sukoba, ali i novim tenzijama na globalnoj sceni, koja su u mnogome odredila živote miliona i milijardi ljudi.

Radiosarajevo.ba vam donosi pregled najvažnijih događaja koji su obilježili 2025. godinu, počevši od dešavanja u regiji, odnosno prostoru bivše Jugoslavije, pa do najvažnijih događaja iz Europe i svijeta, od politike do kulture i umjetnosti.

Nestabilne političke prilike i tragedije u regionu

Reizbor Zorana Milanovića: U drugom krugu predsjedničkih izbora za predsjednika Hrvatske, održanom 12. januara, Zoran Milanović je osvojio uvjerljiv drugi mandat pobijedivši Dragana Primorca. Tokom cijele godine, odnosi između Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, ali Milanovićev reizbor je značajno utjecao na unutrašnju dinamiku političke scene u zemlji. Više o tome možete pročitati OVDJE.

Modernizacija Hrvatske vojske: Tokom 2025. godine, Hrvatska je finalizirala isporuku preostalih višenamjenskih borbenih aviona Rafale, čime je njeno ratno vazduhoplovstvo postalo najmodernije u regiji. Uz to, najavljena su nova ulaganja u sisteme protivvazdušne odbrane i modernizaciju kopnene vojske, uz ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka. Više o tome pročitajte OVDJE.

Thompsonov koncert: Veliki koncert Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom Hipodromu, održan je 5. jula, a prema procjenama organizatora okupio je preko 500.000 ljudi. Iako su organizatori isticali koncert kao "najvećom paradom domoljublja u novijoj historiji Hrvatske", on je bio na meti žestokih kritika zbog isticanja nacionalističkih i fašističkih poruka, kako od strane publike, tako i od samog Thompsona. Više o tome pročitajte OVDJE.

Studentski protesti u Srbiji tokom 2025. godine: Najmasovniji građanski bunt u modernoj historiji ove zemlje, pokrenut je još krajem 2024. godine nakon tragedije na Željezničkoj stanici u Novom Sadu. Pokret "Studenti u blokadi" organizovao je seriju masovnih protesta i blokada fakulteta širom Srbije, tražeći punu krivičnu odgovornost za korupciju koja je dovela do rušenja nadstrešnice u Novom Sadu.

Politička kriza kulminirala je 28. januara 2025. godine kada je, pod pritiskom neprekidnih demonstracija, tadašnji premijer Miloš Vučević podnio neopozivu ostavku, što je dovelo do pada cijele Vlade. Najveći skup u historiji zemlje zabilježen je 15. marta u Beogradu, gdje se okupilo preko 300.000 ljudi. Demonstracije su obilježili i dramatični sukobi sa policijom tokom proslave Vidovdana, kao i simbolični marševi studenata koji su pješačili stotinama kilometara od Niša i Novog Sada do Beograda. Uprkos snažnoj represiji i hapšenjima, studenti su krajem godine uspjeli prikupiti stotine hiljada potpisa građana, čime su prisilili vlast na pregovore o raspisivanju vanrednih izbora zakazanih za 2026. godinu. Više o tome možete pročitati OVDJE.

Požar u Sjevernoj Makedoniji: Tragični požar u diskoteci "Pulse" u Kočanima dogodio se 16. marta 2025. godine tokom koncerta popularnog hip-hop sastava DNK, kada je pirotehnika zapalila lako zapaljivi krovni materijal. Nesreća je odnijela 63 života, dok je skoro 200 ljudi povrijeđeno, uglavnom zbog gušenja, opekotina i stampeda koji je nastao jer je klub bio prenatrpan i imao samo jedan funkcionalan izlaz. Ovaj događaj, proglašen najvećom tragedijom u novijoj historiji Sjeverne Makedonije, izazvao je masovne proteste protiv korupcije i hapšenje 15 osoba, uključujući vlasnika objekta i bivše državne funkcionere. O ovom slučaju više čitajte OVDJE.

Povratak Trumpa i novi papa

Povratak Donalda Trumpa (20. januar): Nakon inauguracije 20. januara,  Trump je odmah potpisao niz izvršnih naredbi koje su preokrenule dotadašnju američku unutrašnju i vanjsku politiku. Njegov fokus na "Ameriku na prvom mjestu" doveo je do brzog povlačenja iz međunarodnih klimatskih sporazuma i redefinisanja odnosa sa NATO saveznicima. Ovaj događaj je odredio pravac za sve globalne političke procese u ostatku godine, a više o njemu možete pročitati OVDJE.

Izbor novog pape 2025. godine uslijedio je nakon smrti pape Franje 21. aprila. Konklava je 8. maja izabrala američkog kardinala Roberta Francisa Prevosta, koji je uzeo ime Lav XIV. On je postao prvi papa u historiji rođen u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i prvi poglavar Crkve iz Reda svetog Augustina. Više o njemu možete pročitati OVDJE.

Trgovinski rat SAD-a i EU: Trumpova administracija uvela je visoke carine na europsku robu, posebno ciljajući automobilsku industriju i luksuzne proizvode. EU je odgovorila recipročnim mjerama, što je dovelo do privremenog zastoja u prekoatlantskoj trgovini. Pod pritiskom ekonomske recesije, Brisel je bio primoran na postizanje novog, kompromisnog trgovinskog sporazuma. Ovaj sporazum je favorizovao američki izvoz, ali je spriječio totalni kolaps globalnih lanaca snabdijevanja, a o njemu možete više čitati OVDJE.

Promjena vlasti u Njemačkoj: Nakon pobjede CDU-a na saveznim izborima, Friedrich Merz postao je novi njemački kancelar, označivši kraj ere "Semafor koalicije" i vladavine Angele Merkel. Njegova vlada donijela je oštrije zakone o migraciji i fokusirala se na deregulaciju privrede kako bi povratila konkurentnost njemačke industrije, ali za sada to nije polučilo željene rezultate, kao ni osnaživanje EU u kojoj Njemačka još uvijek igra centralnu figuru. Više o tome možete pročitati OVDJE.

Masovne deportacije u SAD-u: Najveća operacija deportacije u historiji Sjedinjenih Američkih Država započela je u prvim mjesecima 2025. godine. Fokus je bio na deportaciji kriminalaca, ali i osoba sa neriješenim imigracionim statusom, što je izazvalo višemilionske proteste širom zemlje. Mnogi gradovi su odbili saradnju sa federalnim vlastima, stvarajući duboku ustavnu krizu. Ovaj događaj je radikalno promijenio demografsku i socijalnu sliku mnogih američkih država, a više o tome možete pročitati OVDJE.

Krhki mir u Gazi i Ukrajina pred raskršćem

Dvanaestodnevni rat Izraela i Irana (juni): Nakon niza sporadičnih incidenata i provokacija, sukob je eskalirao u direktne zračne napade Izraela na iranske vojne baze i nuklearna postrojenja. SAD su pružile aktivnu podršku Izraelu, izvodeći udare na iransku protivvazdušnu odbranu, dok je Iran uzvratio masovnim raketiranjem Izraela. Rat je trajao 12 dana i završio je pod pritiskom UN-a i prijetnje globalnog energetskog kolapsa. Iako su borbe prestale, Iran je ostao u stanju visoke pripravnosti, a tenzije su ostale na najvišem nivou u historiji, dok sami tok događaja možete pročitati OVDJE.

Primirje u Pojasu Gaze (10. oktobar): Nakon više od dvije godine izraelskog genocida, potpisan je historijski sporazum o prekidu vatre. Ključnu ulogu u pregovorima odigrao je američki pritisak na Izrael i posredovanje arapskih država. Sporazum je predvidio stvaranje privremene međunarodne uprave nad Gazom radi obnove infrastrukture. Iako krhko, ovo primirje je donijelo prijeko potreban mir najugroženijoj populaciji na Bliskom istoku, a na njegovu drugu fazu se još uvijek čeka. Više o ovome možete pročitati OVDJE.

Mirovni plan za Ukrajinu: Donald Trump je u saradnji sa predstavio plan za okončanje ruske agresije na Ukrajinu. Plan je izrađen bez učešća europskih partnera, što je dovelo do novih napetosti na relaciji SAD - EU. Ni u Ukrajini nisu sa oduševljenjem dočekali ovaj plan, ali su naknadno predstavili moguće korekcije, dok se Rusija još uvijek nije izjasnila o njemu. Detalje mirovnog plana možete pročitati OVDJE.

Tokom 2025. godine, Europa se suočila sa nezapamćenim talasom koordinisanih upada dronova koji su paralizovali ključnu infrastrukturu, uključujući velike aerodrome u Kopenhagenu, Briselu i Oslu. Posebnu zabrinutost izazvala su učestala nadlijetanja iznad vojnih baza i nuklearnih postrojenja u Njemačkoj i Belgiji, što su europski zvaničnici okarakterisali kao sofisticirani "hibridni rat", a za sve su optužili Rusiju, koja je negirala te optužbe. Više o tome čitajte OVDJE.

Vojna akcija SAD-a protiv Venecuele: Američka mornarica izvela je seriju udara na venecuelanske luke i brodove. Akcija je opravdana borbom protiv "državno sponzorisanog narko-terorizma" koji je ugrožavao sigurnost regiona. Ovaj potez je izazvao oštre osude Rusije i Kine, ali i ostatka svijeta. Sukob je pokazao spremnost nove američke administracije za direktnu vojnu intervenciju ali mnogi ocjenjuju da je riječ o čistoj borbi za energetske interese, a ne o želji da se smijeni režim Nicolasa Madura. Više o ovoj temi možete pročitati OVDJE.

Građanski rat u Sudanu: Uprkos pokušajima međunarodne zajednice da posreduje, rat u Sudanu ušao je u treću godinu sa nesmanjenom žestinom. Borbe između regularne vojske i paravojnih snaga RSF izazvale su nezapamćenu glad i masovno raseljavanje stanovništva. Sudan je postao poprište najveće izbjegličke krize na svijetu, sa milionima ljudi koji su krenuli ka Europi i susjednim zemljama, a više o ovoj temi možete pročitati OVDJE.

Terorističkim napadima označen početak i kraj godine

Teroristički napad u New Orleansu (1. januar): Godina je počela tragično kada je napadač, povezan sa ostacima ISIL-a, kamionom uletio u masu ljudi tokom proslave Nove godine. Napad je rezultirao smrću 14 osoba i ranjavanjem desetina drugih, šokirajući američku javnost. Više o ovom nemilom događaju možete pročitati OVDJE.

Teroristički napad u Sydneyu (14. decembar): Pucnjava na plaži Bondi u Sydneyju šokirala je australijsku javnost kada je napadač otvorio vatru na posjetioce. Brza intervencija policije, ali i pojedinaca među kojima se istaknuo Ahmed al-Ahmed, spriječila je još veći broj žrtava. Više o ovome možete pročitati OVDJE.

Pariz - mjesto sreće i tuge

Ponovno otvaranje katedrale Notre Dame u Parizu: Nakon više od šest godina mukotrpne restauracije nakon razornog požara, simbol Pariza ponovo je otvorio svoja vrata za javnost. Iako su radovi na nekim dijelovima nastavljeni, povratak vjernika i turista u unutrašnjost katedrale bio je jedan od najvažnijih kulturnih događaja godine u svijetu, a detalje možete pročitati OVDJE.

U septembru 2025. godine, čuveni pariški muzej Louvre bio je meta jedne od najsofisticiranijih pljački kada su maskirani počinioci, koristeći naprednu tehnologiju ometanja signala, uspjeli prodrijeti u muzej. Lopovi su se fokusirali na dragocjene kraljevske dragulje i nekoliko manjih, ali neprocjenjivih djela iz perioda renesanse. Iako je nekoliko osumnjičenih uhapšeno, ukradene dragocijenosti više nikada nisu nađene, a detalje o ovom slučaju možete pročitati OVDJE.

Klimatske promjene i vremenske nepogode

Visoke temperature i požari: Dijelovi Europe i ovog ljeta bili su pogođeni ekstremnim toplotnim valovima, dok je u šumskim požarima širom kontinenta ove godine spaljeno područje veličine Luksemburga. Procjenjuje se da je od previsokih temperatura i u požarima ove godine smrtno stradalo između 4.000 i 16.000 osoba, a više o tome možete pročitati OVDJE.

Uragan na Karibima: Nazvan Melisa, uragan je krajem oktobra 2025. godine poharao Karipska ostrtva a najgore su prošli Kuba i Jamajka. Zabilježena je velika materijalna šteta, evakuisano je bilo skoro milion osoba, a više o tome možete pročitati OVDJE.

Ciklon Senyar nanio velike gubitke u Aziji: Obilne kišne padavine koje su bez prestanka trajale sedam dana na području jugoistočne Azije, praćene orkanskim vjetrovima, načinile su veliku materijalnu štetu u više država, a broj poginulih, iako ni do danas nije zvanično utvrđen, veći je od 2.000. Više o tome možete čitati OVDJE.