Plan Therese May o Brexitu je propao: Koje su moguće opcije

Posljednja nada britanske premijerke Therese May je propala.

Njen prijedlog dogovora o urednom i miroljubivom razvodu Velike Britanije i Europske unije, odnosno Brexitu, odlučno je odbačen u britanskom parlamentu.

Protiv prijedloga dogovora o Brexitu koji je britanska vlada usuglasila s Bruxellesom glasala je nadmoćna većina od čak 230 zastupnika. Za sporazum su bila 202, a protiv 432 zastupnika, objavili su britanski mediji.

I dok sat neumoljivo otkucava do 29. marta, datuma Brexita, Ujedinjeno Kraljevstvo u najvećoj je političkoj krizi u posljednjih pola stoljeća i muči se oko toga kako, i treba li uopće, napustiti europski projekt kojem se priključilo 1973.

Šta dalje za Veliku Britaniju?

Pitanje koje se nužno postavlja je – što sada? Što dalje za britansku vladu i za samu Veliku Britaniju?

Nakon teškog poraza koji je May pretrpjela lako bi mogla doživjeti i konačni udarac. Lider opozicije, laburist Jeremy Corbyn, već je zatražio glasanje o povjerenju. No čak i ako preživi glasanje o povjerenju – bilo zato što će zastupnici zaključiti da je zemlji u ovom trenutku ipak prijeko potrebna stabilna vlast ili zato što se nitko od konzervativaca ne usuđuje zamijeniti uzdrmanu May i preuzeti njenu iznimno nezavidnu ulogu – uvjerljivi poraz premijerke znači potpuni krah njezine dvogodišnje strategije da pokuša ishoditi prijateljski razvod uz zadržavanje bliskih veza s Unijom nakon što Britanija 29. marta, prema odavno utvrđenom roku, napusti EU.

U svakom slučaju, May, ako ostane na vlasti, mora u roku od tri parlamentarna radna dana iznijeti svoj daljnji plan akcije.

Samo dva i pol mjeseca prije predviđenog izlaska Britanije iz EU-a teški poraz Therese May ostavlja otvorenim niz ishoda, od oživljavanja njezina sporazuma, izlaska iz EU-a bez sporazuma, raspisivanja novih izbora, odgode roka za izlazak, novog referenduma do Brexita bez sporazuma, mogućnosti koje se pribojavaju obje strane zbog haosa koji bi mogao nastati naglim raskidanjem veza koje su stvarane tokom 45-godišnjeg britanskog članstva. Također je moguće i odustajanje od odluke o napuštanju EU-a.

Izlazak bez dogovora, novi pregovori, novi izbori...

Opcija izlaska bez dogovora 29. marta ona je koja najviše zabrinjava London zbog ekonomskog i pravnog haosa koji bi takav scenarij mogao izazvati.

Vlada Therese May bi, doduše, teoretski mogla ispregovarati novi sporazum s Bruxellesom, ali u tom slučaju manje modifikacije ne bi dolazile u obzir – dogovor bi morao biti ponovo ispregovaran iz temelja. Vrijeme koje je za to potrebno praktički bi garantiralo da se izlazak Velike Britanije odgodi za neki kasniji datum, što bi pak morale odobriti sve preostale zemlje članice EU-a glasanjem u Vijeću Europske unije. Ako EU pak odbije nove pregovore, ova opcija otpada.

Još jedna opcija su, naravno, novi izbori. Međutim, Mayin glavni rival Corbyn se i sam našao pod kritikama zbog ciničnog inzistiranja na provođenju Brexita, iako se većina njegovih glasača i zastupnika protivi izlasku Velike Britanije iz EU-a, a znatan dio njih želi i novo „narodno glasanje“, odnosno referendum u kojem bi Britanci dobili još jednu šansu da potvrde ili obore rezultat prvog referenduma iz 2016. – kada je „Leave“ strana dobila s izuzetno tijesnom većinom od 51,9 posto glasova.

Corbyn je, unatoč tome, izričito dao do znanja da će Velika Britanija izaći iz EU-a čak i ako dođe do vanrednih parlamentarnih izbora, a laburisti na njima pobijede i formiraju vladu s njim na čelu, tvrdeći u isto vrijeme da bi njegova vlada mogla u zadnji čas ispregovarati bolji dogovor o Brexitu za zemlju. Stoga pobornici „Remain“ opcije ne mogu računati na njega.

Ako pak May ili njen eventualni nasljednik na čelu Konzervativne stranke dobiju nove izbore, imat će mandat za dogovor o Brexitu – ali samo ako May ostane na čelu stranke ili ako se njen nasljednik slaže s njenim planom.

...ili novi referendum

Posljednja opcija, novi referendum, također bi zahtijevala odgodu izlaska iz Unije, kao i donošenje posebnog zakona koji bi omogućio održavanje ponovljenog referenduma. Zakonom bi se definiralo i pitanje na referendumu, a prije samog glasanja morao bi uslijediti „referendumski period“ za predizbornu kampanju.