Pet događaja koji su obilježili vladavinu Jacinde Ardern

Novozelandska premijerka Jacinda Ardern, koja je dobila pohvale za svoj empatični stil vodstva i koju su mnogi liberali vidjeli kao protuotrov populističkoj politici, najavila je svoju ostavku u četvrtak, 19. januara.

Ardern (42) rekla je da je odlučila, nakon ljetne pauze, da joj više nije ostalo dovoljno u "rezervoaru" da se takmiči na izborima ove godine.

"Ja sam čovjek. Političari su ljudi. Dajemo sve od sebe, dokle god možemo, a onda je vrijeme", rekla je novinarima, piše msn. Njenih  pet i po godina na čelu bile su među najizazovnijim u modernoj historiji zemlje. Hvalili su je za mirno upravljanje nacijom kroz velike događaje, uključujući teroristički napad na dvije džamije u Christchurchu 2019., erupciju vulkana i pandemiju koronavirusa.

U novije vrijeme, međutim, domaći sentiment prema njenoj vladi pogoršao se jer otočna država izlazi iz dugog razdoblja izolacije zbog pandemije i suočava se s mogućnošću recesije. Adern je bila izložena opetovanom mizoginističkom zlostavljanju, koje je eskaliralo tokom pandemije.

Evo nekih od glavnih događaja koji su pridonijeli fenomenu "Jacindamanije".

1. Teroristički napad u Christchurchu

U martu 2019. naoružani je napadač ubio više od 50 ljudi i ranio desetke u napadima na dvije džamije u južnom gradu Christchurchu. Događaj je šokirao Novozelanđane koji dosad nisu doživjeli smrtonosno nasilje u takvim razmjerima.

Dan nakon napada, nosila je maramu u muslimanskom stilu poznatu kao hidžab dok je posjećivala izbjegličku i muslimansku zajednicu u zemlji, plačući im govoreći da je cijela zemlja "ujedinjena u tuzi". Stekla je poštovanje mnogih muslimana u zemlji i inozemstvu zbog svoje empatije i odbijanja da izgovori ime napadača, koji je na internetu dijelio stavove o nadmoći bijele rase i uživo prenosio pokolj na Facebooku.

"Preklinjem vas, izgovorite imena onih koji su izgubili živote radije nego imena čovjeka koji ih je uzeo. On je terorist. On je kriminalac. On je ekstremist. Ali on će, kad ja budem govorila, biti bezimen”, rekla je tada u Parlamentu.

2. Kontrola oružja

Ardern je pokrenula zakon o zabrani vojnih puški samo šest dana nakon napada. "15. marta naša se historija zauvijek promijenila. Sada će i naši zakoni", rekla je tada Ardern.

Deseci hiljada komada oružja i stotine hiljada ilegalnih dijelova oružja predani su tokom višemjesečnog programa amnestije i otkupa oružja. Kritičari programa rekli su da bi broj prikupljenog vatrenog oružja mogao biti mali dio ilegalnog oružja u okrugu jer Novi Zeland nije imao registar oružja sve do napada. 

3. 'Christchurch Call' za reguliranje društvenih medija

Drugi odgovor na napade bio je "Christchurch Call" — globalna inicijativa koju su vodili Ardern i francuski predsjednik Emmanuel Macron kako bi pozvali tehnološke divove i druge vlade da se obvežu na borbu protiv širenja ekstremizma na društvenim mrežama.

Čelnici iz cijeloga svijeta potpisali su dobrovoljni dokument — predstavljen na marginama okupljanja Grupe sedam industrijalizovanih zemalja u Parizu u maju 2019. — kao i Amazon, Facebook, Google, Microsoft i Twitter, koji su obećali bližu saradnju s jedni drugima i vladama da pokušaju spriječiti da se njihove stranice koriste za radikalno novačenje.

4. Podizanje statusa žena liderki

Ardern je postala najmlađa čelnica Novog Zelanda u više od 150 godina kada je 2017. izabrana na dužnost u dobi od 37 godina. Godine 2018. postala je druga svjetska čelnica u modernom dobu koja je dobila dijete na dužnosti. (Pakistanka Benazir Bhutto bila je prva.) Ardern je kasnije odvela svoju 3-mjesečnu kćer u U.N. Generalnu skupštinu u New Yorku.

Nakon rijetke uvjerljive izborne pobjede 2020., Ardern je formirala najraznovrsniju vladu u historiji Novog Zelanda, s više žena, LGBTQ osoba i druge boje kože.

Suočavala se s čestim seksizmom tokom mandata: televizijski novinar jednom je pitao o začeću njezine bebe, a na sastanku s finskom premijerkom Sannom Marin u Aucklandu u novembru, novinar joj je sugerirao da su se sastaju samo zato što su slične dobi. Ardern je također bila izložena sve žešćem rodnom zlostavljanju, uključujući prijetnje smrću.

5. Upravljanje pandemijom koronavirusa

Ardern je globalno hvaljena zbog svog vodstva tijekom pandemije koronavirusa. Brzo je djelovala kako bi zatvorila granice svoje zemlje u martu 2020. Ta je odluka, zajedno sa strogim zahtjevima karantene za povratnike Novozelanđana i naglim izolacijom, držala njezinu zemlju uglavnom slobodnom od covida do početka prošle godine. Zemlja s oko 5 milijuna stanovnika zabilježila je manje od 2500 smrtnih slučajeva od covida-19. Ima najnižu stopu smrtnosti od covida u zapadnom svijetu, prema Sveučilištu Johns Hopkins.

Bilo je domaćih kritika, kako zbog sporog tempa uvođenja vakcina — što je odgodilo ponovno otvaranje granica i protok radnika migranata — tako i, s druge strane, zbog vladinih rokova za imunizaciju. Demonstranti su prošle godine više od tri sedmice okupirali prostore parlamenta i blokirali ulice u glavnom gradu Wellingtonu, oponašajući "Konvoj slobode" u Kanadi. Ardern je pokazala trenuke bijesa kada je rekla da vlasti više ne mogu tolerirati sedmice "neprijateljstva, otpora i nasilja" od strane nekih od demonstranata, posebno jer su zaraze koronavirusom u zemlji u to vrijeme porasle do rekordnih razina.