Njemački mediji o Moskvi: Mučenje koje svi treba da vide

Odnos ruskih vlasti prema osumnjičenim za učešće u napadu u Moskvi otvara brojna pitanja. Očigledno je da su bili teško mučeni. To je po svemu sudeći ono što Kremlj želi da se pokaže javnosti.

Ruske sigurnosne službe nikada nisu bile poznate po blagom postupanju sa osumnjičenima. No, slike četvorice muškaraca koji su navodno bili učesnici terorističkog napada na koncertnu dvoranu Crocus u Moskvi neobične su čak i za ruske standarde.

Pred moskovskim Okružnim sudom Basmanji su u nedjelju, 24. marta uveče predstavljena četvorica muškaraca, očigledno izložena teškom mučenju. Jedan od njih, čiji je ime navedeno kao Saidakrami Murodali Račabalisoda, imao je ne samo modrice na glavi, već i nateklo oko.

Iznad njegovog lijevog uha nalazio se zavoj - očigledno mu je nakon hapšenja odrezan dio uha. Prema medijskim izvještajima, video snimak koji pokazuje brutalno postupanje prema tom zatvoreniku navodno je bio objavljen putem Telegram-kanala, bliskog Wagner grupi.

Mučenje elektrošokovima?

Još jedan uhapšeni, Šamsidin Fariduni, takođe se pojavio pred sudom s vidljivim otocima na licu. Slike na Telegramu navodno pokazuju kako je nakon hapšenja mučen elektrošokovima u području genitalija.

Oko vrata uhapšenog Dalerdžona Mirsojeva u sudnici se vidjela plastična kesa - posmatrači su zaključili da mu je time oduziman dah. I on je imao modrice na oku.

Četvrti privedeni, čije ime je navedeno kao Muhamedsobir Fajsov, uveden je u sudnicu u bolničkoj pidžami i na invalidskim kolicima. Posmatrači su napisali da je izgubio svijest tokom saslušanja. On je očito ostao i bez lijevog oka.

Ruske sigurnosne službe nisu se potrudile da pred sudom prikriju stanje osumnjičenih. Naprotiv, stvoren je utisak da se domaćoj i međunarodnoj javnosti ciljano želi pokazati kako se postupalo s tim muškarcima.

Optužbe s predistorijom

To da ruske sigurnosne službe muče osumnjičene, nije ništa novo. Nevladina organizacija za ljudska prava Human Rights Watch (HRW) već dugo za to optužuje tamošnje vlasti. Ruska nevladina organizacija Crew Against Torture na svojoj web-stranici navodi više od 3.700 slučajeva kršenja ljudskih prava i više od 370 slučajeva mučenja.

"Jasno demonstrativni karakter mučenja" ipak predstavlja jedan novi kvalitet, navodi londonski Guardian, citirajući Tanju Lokšinu iz HRW-a. Očigledno je da prizori mučenja osumnjičenih, kako je rekla, nisu slučajno objavljeni, već kao ciljano upozorenje svima, koji planiraju napade u Rusiji:

"Takvi video snimci pokazuju mjeru, u kojoj je nasilje u posljednje dvije ratne godine u Rusiji postalo normalnost. Ranije je postojao širok spektar optužbi za sistematsko mučenje od strane ruskih sigurnosnih službi. Ali do sada bi bilo nezamislivo da one ponosno objave video dokaze o tome".

Ruski politolog i novinar Kiril Rogov ide još dalje i u ovim događajima prepoznaje specijalnu tehniku ruskog predsjednika Vladimira Putina, kojom on reaguje na krize i otkrivene slabosti.

Portal Decoder citira Rogova: "Ta tehnika se sastoji u sljedećem: kada neka kriza otkrije tvoju slabost, bijes osvete mora biti usmjeren na onoga ko je unutar dometa. To u pravilu nije neko ko je odgovoran za tvoju slabost. Ali to ne igra nikakvu ulogu. Prije svega, žestina i efekat udarca imaju za cilj da uklone utisak tvoje slabosti, koji je nastao tokom prethodnog poraza. To je smisao te tehnike".

Orden i smrtna kazna?

Neki od službenika, koji su učestvovali u hapšenju osumnjičenih, su već su dobili odlikovanja, navodi se u medijskim izvještajima. Ruska vlada istovremeno nije pokazala zanimanje za optužbe za mučenje i odbila je da ih komentariše.

O tome se očitovao bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, rekavši da svi koji imaju veze s napadom ili samo gaje simpatije prema napadačima, trebaju biti ubijeni.

Sada, najkasnije od početka invazije Rusije na Ukrajinu, Medvedev je preuzeo ulogu radikalnog agitatora. Ipak, on nije sam u tome, jer je u Rusiji nakon terorističkog napada pokrenuta debata o ponovnom uvođenju smrtne kazne. Nju je 1999. godine ukinuo tadašnjeg ruski predsjednik Boris Jeljcin.

Predsjedavajući parlamenta Vjačeslav Volodin smatra da se smrtna kazna može brzo ponovno uvesti jer formalno nikada nije ukinuta. Za to je, kako kaže, potrebna samo odluka Ustavnog suda, prenosi DW.