Hollande i Sarkozy u drugom krugu

U drugi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj, zakazanog za 6. maj, ušli su kandidat Socijalističke partije Francois Hollande i aktuelni predsjednik Nicolasa Sarkozy.

Prema prvim procjenama Holande je u blagoj prednosti u odnosu na Sarkozya, sa 27,6 posto osvojenih glasova nakon zatvaranja birališta u 20 sati. Sarkozy je osvojio 26,6 posto glasova, saopštilo je francusuko ministarstvo unutrašnjih poslova.

Treća po broju glasova bila je ekstremna desničarka Marine Le Pen, za koju je glasalo oko 20 posto birača. Ljevičar Jean Luc Melenchon dobio je između 10 i 13 posto glasova, dok je ostatak glasova podijeljen između šest minornih kandidata.

Recentne ankete pokazuju da bi Hollande u drugom krugu mogao imati prednost od 10 do 20 posto naspram Sarkozyja, ali će mnogo toga zavisiti od ekstremnih desničara koji su u prvom krugu glasali za Le Pen. Dobar dio Francuza izjasnilo se protiv Sarkozyjevog napadnog pristupa politici i agresivnih, populističkih javnih nastupa. Kao najvažnija pitanja francuski birači ističu nezaposlenost i privrednu krizu, a na tim poljima Francois Hollande kotira puno bolje od aktuelnog predsjednika.  

Prema podacima od 17 sati, na birališta u Francuskoj je izašlo preko 70 posoto građana. Na posljednjim predsjedničkim izborima 2007. na kojima je pobijedio Nicolas Sarkozy, do 17 sati je glasalo 73,8 odsto glasača. Tada je na izbore izašlo 84 posto birača, što je najveća izlaznost od 70-tih godina.

Sarkozy je obećao smanjivanje velikog francuskog proračunskog deficita te posebno oporezivanje ljudi koji su napustili Francusku kako bi izbjegli plaćanje poreza. Njegov glavni protukandidat Hollande je najavio da će, ako osvoji izbore, povećati poreze velikim korporacijama i građanima koji zarađuju više od miliona eura godišnje. Također želi povisiti minimalni dohodak, zaposliti još 60.000 nastavnika te spustiti minimalnu dob za odlazak u penziju za određene grupe radnika sa 62 na 60 godina.

Ukoliko dobije izbore, Hollande će postati prvi ljevičarski predsjednik Francuske nakon svoga imenjaka Francoisa Mitteranda koji je na čelu Francuske bio dvaput po sedam godina od 1981. do 1995. godine. Francuski je izborni zakon otada promijenjen pa se predsjednici sada biraju na mandate od pet godina.