Historijska rezolucija UN-a: Definisane globalne zakonske obaveze u borbi protiv klimatskih promjena
Generalna skupština UN-a u srijedu je usvojila konsenzusom rezoluciju kojom se traži od najvišeg suda Svjetske organizacije da navede zakonske obaveze vezane za klimatske promjene.
Godinama forsirana od otoka Vanuatu u Pacifiku, ta mjera traži od Međunarodnog suda pravde (ICJ) da iznese obaveze zemalja za zaštitu klime na Zemlji, kao i pravne posljedice s kojima se suočavaju ukoliko to ne učine.
"Zajedno stvarate historiju", kazao je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres, ističući da bi mišljenje Međunarodnog suda pravde, čak iako nije obavezujuće, "pomoglo Generalnoj skupštini, UN-u i državama članicama da poduzmu hrabrije i snažnije klimatske akcije koje su našem svijetu tako očajnički potrebne."
Dragan Bursać: Selma Bajrami, srpski neprijatelj broj 1
Na kraju, uz susponzorisanje više od 130 država članica, očekivalo se da će rezolucija biti odobrena.
Njeno usvajanje šalje "glasnu i jasnu poruku ne samo širom svijeta, već i daleko u budućnost", poručio je skupštini premijer Vanuatua Ishmael Kalsakau.
Rezolucijom se od ICJ traži da pojasni "obaveze država prema međunarodnom pravu da osiguraju zaštitu klimatskog sistema".
Stručnjaci otkrivaju: Našoj planeti prijeti "fosfogedon"?
Kalsakau, čiju su zemlju arhipelag opustošila dva ciklona tokom samo nekoliko dana, naglasio je da je Svjetska organizacija odlučila da ostavi po strani razlike i radi zajednički na rješavanju odlučujućeg izazova našeg vremena - klimatskih promjena.
Vlada Vanuatua počela je lobirati za rezoluciju o klimi 2021. nakon kampanje koju je pokrenula grupa studenata s univerziteta na Fidžiju 2019. godine.
Prije sedmicu dana, UN-ov panel stručnjaka za klimu (IPCC) upozorio je da bi prosječne globalne temperature mogle dostići 1,5 stepeni Celziusa iznad predindustrijske ere već od 2030. do 2035. godine, naglašavajući potrebu za drastičnim djelovanjem u ovoj deceniji.
Klimatske promjene i požari direktno povezani: Četinarske šume su "tempirane bombe"
Iako zemlje nemaju zakonsku obavezu prema Pariškom sporazumu iz 2015. da ispune ciljeve smanjenja emisije, pristalice nove klimatske rezolucije nadaju se da bi drugi instrumenti, kao što su Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima ili Konvencija UN-a o pravu mora, mogli ponuditi neke puteve za izvršenje.
"Ova rezolucija usmjerava ljudska prava i međugeneracijsku jednakost kada se bavi klimatskim promjenama - dvije kritične tačke koje su nedostajale velikom dijelu dominantnog diskursa" izjavila je Shaina Sadai iz grupe za zagovaranje Unije zabrinutih naučnika.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.