Čini se da Izraelci nisu gađali nuklearna postrojenja, poznato je šta je bio njihov cilj

U noći s četvrtka, 18. aprila na petak, 19. aprila Izrael je izveo napade na Iran. Ovu informaciju potvrdile su snimke iz Irana na kojima se vidi djelovanje protivzračne odbrane, vjerojatno protiv dronova. Da je Izrael izveo vojnu operaciju protiv Irana, potvrdili su i američki dužnosnici.

Amerikanci su također potvrdili da je Izrael Bidenovoj administraciji ranije najavio da će doći do napada u roku od "24 do 48 sati", a kako piše CNN, dodatno su obećali da neće ciljati nuklearna postrojenja u Iranu. Prema dosad poznatim informacijama, Izrael je u svojem napadu bio poprilično suzdržan, što znači da se ponajprije radi o slanju poruke Teheranu kako njihov napad na Izrael, a koji se dogodio tijekom prošlog vikenda, ne može proći bez odgovora.

Podsjetimo, Iran je tada gađao mete u Izraelu s više od 300 dronova, krstarećih i balističkih projektila, ali je taj napad također najavio danima unaprijed. Štoviše, gotovo svi bitni detalji operacije preneseni su Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji su te informacije promptno proslijedili Izraelu i njegovim saveznicima.

Stoga je i učinak iranskog napada bio minimalan - kako su poručili iz Izraela, oboreno je 99 posto svih letjelica i projektila, od toga dobar dio prije nego što su i dosegli granice Izraela. Osim izraelske protuzračne odbrane i borbenih aviona IDF-a, dronove su obarali i borbeni avioni Jordana i Ujedinjenog Kraljevstva, a američki razarači su SM-3 projektilima skinuli nekoliko balističkih raketa.

Kalibrirani odgovor

Nakon tog napada izraelski ratni kabinet sastao se nekoliko puta i premijer Netanyahu je dosta jasno naznačio da će do nekog odgovora na napad ipak doći, bez obzira na pozive zapadnih sila na suzdržanost i signale iz SAD-a da "neće sudjelovati u napadu na Iran". Kako se čini u prvim satima nakon napada, može se zaključiti kako je Izrael svoj odgovor kalibrirao tako da dobije i ovce i novce.

Prvo, napadom se donekle osvećuje Teheranu (a treba podsjetiti i kako je napad Irana bio motiviran ubistvom generala Iranske revolucionarne garde u diplomatskom predstavništvu Irana u Damasku, što je gotovo sigurno izveo IDF) i održava se kakav takav kontinuitet politike odvraćanja prema Iranu i drugim akterima koji žele napasti židovsku državu.

Drugo, opseg izraelske operacije bio je dovoljno limitiran u svojem opsegu, a vjerojatno i u prouzročenoj šteti, da Iran neće imati potrebu za novim napadom koji bi situaciju na Bliskom istoku eskalirao do točke potencijalnog izbijanja novog rata. Prema prvim izjavama iranskih generala, sva nuklearna postrojenja su sigurna, svi dronovi (i navodno jedan projektil) oboreni - čak i ako je to laž, lijepo zvuči za javnost, domaću i svjetsku.

A šta je bila meta izraelskih napada? Eksplozije su viđene oko grada Isfahana, a riječ je o jednoj od lokacija na kojoj se nalaze postrojenja vezana uz iranski nuklearni program. Kako je poručila iranska državna televizija, a kasnije potvrdila Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), na njima nije nastala nikakva šteta. Što će reći da nisu ni bili meta.

Top Gun meta

Okolica Isfahan zato ima još jednu prigodnu, "Top Gun metu". U njegovoj blizini smještana je zračna baza u kojoj se nalazi malena flota prastarih F-14 Tomcata. Riječ je o američkim borbenim avionima koji su kupljeni još u doba kad je Iranom vladao šah Reza Pahlavi, čvrsti saveznik SAD-a.

On je zbačen u revoluciji 1979. godine, Amerikanci su se od velikog saveznika pretvorili u jednog od najvećih neprijatelja Irana, ali Tomcati su ostali. Njih su Iranci dobro iskoristili tijekom dugotrajnog rata s Irakom 1980-ih godina, a nastavili su s njima letjeti čak i nakon što je SAD povukao svoje F-14-ice iz službe.

Ne nužno jer su bili toliko dobri (iako jesu), već zato što dugo godina druge nisu ni mogli kupiti, što zbog međunarodnih sankcija, što zbog nedostatka novaca. Flota je u ovih 45 godina pritom sa 79 aviona spala na 24 prema zadnjim podacima Flight Globala, a vrlo je moguće da ih je i manje od toga u operativnom stanju.

Prema iranskim tvrdnjama izraelski napad na zračnu bazu bio je "neuspješan" i zasad nismo vidjeli nikakve potvrde da je bilo koji od Tomcata uništen ili oštećen, a vjerojatno ni nećemo. Prema nekim informacijama zračna baza zapravo je napadnuta manjim dronovima koji su lansirani iz blizine same baze, što bi značilo da je Izrael aktivirao svoje agente i/ili njihove suradnike unutar Irana kako bi izveli napad.

Neće biti odmazde

Nešto kasnije visoki iranski funkcioner za Reuters je poručio kako Iran i dalje nije potvrdio tko su počinitelji napada i kako je zapravo riječ o unutrašnjem incidentu".

"Skloniji smo vjerovati da je ovdje riječ o infiltraciji, a ne o napadu. Iran trenutno nema nikakve planove za odmazdu", rečeno je.

Da sumiramo - neki oblik napada u Iranu je izvršen, najvjerojatnije manjim dronovima. Šteta je, ako je uopće ima, vjerojatno minimalna. Nuklearna postrojenja su sigurna. Tomcati također, a sve i da i nisu - nije tolika šteta izgubiti pokoji 50-tak godina stari avion za kojim će ionako najviše plakati avijatičarski entuzijasti i ljubitelji Top Guna.

Iran tvrdi da je sve dronove oborio i zasad ne optužuje (glasno) Izrael da stoji iza ovog. Izrael, tradicionalno, nije preuzeo odgovornost za napad pa su to umjesto njih napravili Amerikanci.

Ukratko, Izrael je odgovorio, "osveta" je servirana. Napad je bio blag, Iran je sačuvao ponos. Novog rata na Bliskom istoku neće biti, barem ne odmah. Pakao u Gazi, na koji je svijet izgleda zaboravio od subote, nastavlja se i dalje. Više od 33.000 je mrtvih, hara glad, a naznaka o prekidu vatre i vraćanja taoca - nema.