Bosanci i Hercegovci van domovine: Kako je organizirana bh. dijaspora u Austriji

Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, van matične zemlje, u trajnom ili privremenom iseljeništvu, žive skoro dva miliona Bosanaca i Hercegovaca.

Ova brojka uključuje, u nekim slučajevima, i drugu i treću generaciju, što predstavlja oko 50 posto u odnosu na procjenu ukupnog broja stanovnika BiH iz 2013. godine.

Novac koji bh. dijaspora šalje na račune građana veoma je važan za cjelokupni ekonomski sistem BiH. Skoro svake godine bh. dijaspora je u domovinu slala preko dvije milijarde KM, što predstavlja značajan postotak bh. bruto nacionalnog proizvoda.

Status bh. iseljenika riješen je, velikim dijelom, kroz stjecanje državljanstva, stalne ili privremene dozvole boravka, radne i studentske vize. U nekim državama izrazito je visok postotak bh. iseljenika koji su svoj status riješili kroz stjecanje državljanstva države prijema, poput Australije (95 posto) i Norveške (89 posto).

Prema podacima Ministarstva za civilne poslove BiH, od 1998. do polovine novembra 2013. godine 61.752 osobe odrekle su se državljanstva Bosne i Hercegovine radi stjecanja državljanstva druge države.

Bosanskohercegovački iseljenici odavno nisu izbjeglička populacija. Prema podacima UNHCR-a iz 2013. godine, u svijetu živi 27.419 osoba iz Bosne i Hercegovine s priznatim statusom izbjeglica, od čega najveći broj u Srbiji (15.296).

Portal Radiosarajevo.ba u nekoliko će se tekstova baviti temom našeg iseljeništva, a ovaj put ćemo pisati o Austriji.

Republika Austrija je, nakon Njemačke, druga država u Evropi prema brojnosti iseljenika porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Iseljenici iz Bosne i Hercegovine su među četiri najbrojnije iseljeničke grupe u Republici Austriji. Procjenjuje se da u Austriji živi više od 130.000 osoba porijeklom iz BiH. Od tog broja njih 85.000 prihvatilo je austrijsko državljanstvo.

Veliki broj bh. državljana odrekao se državljanstva Bosne i Hercegovine radi stjecanja austrijskog državljanstva, s obzirom na to da austrijski Zakon o državljanstvu, u principu, ne dozvoljava dvojno državljanstvo. 

Najveći broj bh. iseljenika živi u Beču, Štajerskoj i Gornjoj Austriji, kao što smo ilustrirali na sljedećoj mapi:

Prema podacima UNESCO-a, Austrija je među vodećim državama prema broju studenata iz Bosne i Hercegovine. 

S najvećom stopom zaposlenosti u odnosu na ukupnu stopu zaposlenosti svih imigrantskih grupa, bh. iseljenici su odlično integrirani na austrijskom tržištu rada. Od svih stranaca u Austriji, oni rođeni u Bosni i Hercegovini imaju najveću stopu zaposlenosti.

Respektabilna visina zaposlenosti bh. migranata ne ispoljava se i na kvalitativnom planu, jer u značajnom procentu zauzimanju manje atraktivna radna mjesta.

Kao i u skoro svim drugim državama, tako je i u Republici Austriji bh. iseljeništvo organizirano najvećim dijelom na nacionalnoj i etničkoj osnovi. Postoji određen broj udruženja koja su registrirana kao multietnička.

"Bh. dijaspora u Austriji je organizirana najprije preko kulturnih udruženja i vjerskih zajednica, mada se u proteklim godinama učestalo pojavljuju i naučna, studentska, muzička, privredna i obrazovna udruženja, kao i pojedini mediji kao što je časopis KOSMO u Beču (za prostor čitavog Balkana)", kazao je za portal Radiosarajevo.ba Damir Saračević, predsjednik Centra savremenih inicijativa Austrija.

Austrija se ubraja u države s najbolje organiziranom nastavom maternjeg jezika za djecu stranog porijekla u okviru redovnih škola, tako da je nastava za bosanski, hrvatski i srpski jezik organizirana na većem broju lokacija u ovoj državi.

Kako nam je još rekao Damir Saračević, povezanost s domovinom funkcionira naravno preko bh. udruženja i određenih priredbi, predavanja i susreta, zatim preko interneta, novina i bh. TV kanala, pa do bosanskog jezika i kulture u kući, te članova porodice i prijatelja u Bosni i Hercegovini.

Pratite forum portala Radiosarajevo.ba - registrirajte se, komentirajte, predlažite teme!