Apsurdni "moralni" zakoni u Afganistanu: Lutke u izlogu prekrivene, cenzurisani morski plodovi

Primjena "Zakona o moralu" iz 2024. godine uzela je puni zamah širom Afganistana. Od cenzurisanih jelovnika u Helmandu do prekrivenih lica lutki u izlozima Kabula, talibanski režim sistematski briše vizuelni identitet modernog društva, vraćajući zemlju decenijama unazad.

Nove fotografije koje pristižu iz unutrašnjosti Afganistana otkrivaju razmjere sprovođenja talibanskog zakona koji zabranjuje prikazivanje slika ljudi i životinja. Ono što je u avgustu 2024. godine počelo kao dekret, sada je postalo surova svakodnevica u čak 24 od 34 afganistanske provincije.

Cenzura u muzejima i na jelovnicima

U gradu Heratu, unutar drevne Aleksandrove citadele, posjetioci više ne mogu vidjeti historijske fotografije u njihovom izvornom obliku. Nedavni snimci prikazuju izložbe, uključujući i one o Budama iz Bamijana, koje su brutalno cenzurisane nanošenjem crne boje preko likova.

Apsurd zabrane doseže i do ugostiteljstva. U južnoj provinciji Helmand, fotografi su zabilježili jelovnike na kojima su slike ribe i morskih plodova prekrivene naljepnicama ili markerima. Na reklamnim tablama za prodaju ribe, preko glava životinja ispisana je riječ "veleprodaja" kako bi se ispoštovalo pravilo o zabrani prikazivanja "živih bića".

"Sablasne lutke" kao turistička atrakcija

U glavnom gradu Kabulu, prodavnice odjeće poprimile su nadrealan izgled. Vlasnici su primorani da lica izložbenih lutki prekrivaju aluminijumskom folijom, tkaninama ili vrećama.

"Kada su prodavnice odgovorile na zabranu prekrivanjem lica lutaka, strani turisti su počeli masovno fotografisati te sablasne prizore u izlozima", navodi za RSE lokalni turistički vodič čiji je identitet zaštićen iz bezbjednosnih razloga.

Prema njegovim riječima, ovakve mjere su rezultat marginalnog tumačenja islamskih propisa od strane lidera koji su proveli dvije decenije u izolaciji, boreći se u planinama i pustinjama. "Pošto nisu bili u gradu, njihovi umovi su konzervativniji. Kada nakon 20 godina dođete u grad i vidite zgrade od 15 spratova ili moderne toalete, vi ste u šoku", objašnjava on.

Gašenje medija i mrak u javnom prostoru

Uticaj na informisanje je razoran. Afganistanski novinarski centar potvrdio je da su lokalni mediji u pogođenim regijama primorani da se oslanjaju isključivo na audio prenose ili emitovanje pejzaža i arhitekture. Izvještaji sugerišu da je najmanje 20 televizijskih stanica već prestalo sa radom zbog nemogućnosti da ispoštuju rigorozna pravila.

Čak i akademske institucije nisu pošteđene; na medicinskom univerzitetu u Kunduzu, posteri sa uspjesima studenata umjesto njihovih lica sada sadrže anonimne avatare.

Skrivanje kršenja ljudskih prava

Dok talibani opravdavaju ove mjere vjerskim hadisima koji kritikuju "oponašanje Allahovih stvorenja", kritičari i aktivisti u egzilu vjeruju da se iza svega krije mračniji motiv.

Rahrav Omarzad, direktor Centra za savremenu umjetnost Afganistana u egzilu, ističe da zabrana fotografisanja efikasno prikriva svakodnevnu torturu i kršenje ljudskih prava. Bez vizuelnih dokaza o ugnjetavanju žena i političkih neistomišljenika, talibanski režim lakše kontroliše narativ koji odlazi u svijet.

Dok se crna boja širi preko muzejskih eksponata i lica na fotografijama, Afganistan tone u informativni i kulturni mrak, postajući zemlja u kojoj je slika života postala strogo kažnjiv grijeh.