Nova era svjetskih istraživanja: Naučnici u Beču uzgajaju ljudsko srce u laboratoriji

Tokom festivala ViennaUP 2026, austrijska prijestolnica ponovo je postala globalno središte startup zajednice, inovacija i investicija.

Prema podacima Privredne agencije Beča (Vienna Business Agency), koja je i organizator ovog događaja, festival je okupio više od 14.000 učesnika iz više od 90 zemalja i 28 međunarodnih delegacija, uz više od 65 događaja na 43 lokacije širom grada. Atmosfera u Beču bila je u znaku umrežavanja, novih tehnologija i predstavljanja inovacija koje oblikuju budućnost.

Startup Labs: Dijeljeni laboratoriji koji mijenjaju način razvoja biotehnologije u Beču

U okviru ViennaUP festivala jedan od najupečatljivijih događaja bio je obilazak Startup Labsa – prostora koji više podsjeća na naučnofantastični film nego na klasični coworking centar. Umjesto redova stolova i laptopa, ovdje se dijele laboratoriji vrijedni milione eura, specijalizirana medicinska oprema i infrastruktura koju većina mladih biotech kompanija nikada ne bi mogla samostalno priuštiti.

Na samom početku posjete prezentaciju je održao Philipp Hainzl, generalni direktor Startup Labsa, koji je predstavio razvoj bečkog life sciences ekosistema.

Prema podacima koje je iznio, u Beču danas djeluje više od 750 kompanija i organizacija iz oblasti biotehnologije i medicine, sa skoro 49.000 zaposlenih i godišnjim prihodima većim od 22 milijarde eura.

U prostoru od oko 2.000 kvadratnih metara trenutno djeluje devet startup kompanija fokusiranih na biotehnologiju, medicinu i umjetnu inteligenciju u zdravstvu.

Kompanije koriste zajedničke laboratorije, škrinje koje hlade do minus 80 stepeni, spremnike s tečnim dušikom i posebne prostorije za rad s osjetljivim hemikalijama i toksinima.

Koncept je jednostavan – umjesto ogromnih početnih ulaganja, startupi iznajmljuju modularni prostor i dijele skupu infrastrukturu, što im omogućava da se fokusiraju na istraživanje i razvoj. Cijena mjesečnog najma je 550 eura. 

Nauka koja pokušava razumjeti ljudsko srce

Jedno od najzanimljivijih predavanja održao je Sasha Mendjan, viši naučnik Instituta za molekularnu biotehnologiju (IMBA) Austrijske akademije nauka. Njegov tim istražuje kako nastaju urođene srčane mane i deformacije ekstremiteta kod ljudi, koristeći tehnologiju organoida, trodimenzionalnih modela ljudskih organa razvijenih iz matičnih ćelija.

Iako srce i udovi djeluju potpuno različito, Mendjanov tim pokušava dokazati da dijele iste genetske mreže tokom razvoja embrija. Upravo poremećaji u tim procesima mogu dovesti do ozbiljnih urođenih bolesti koje pogađaju hiljade djece širom svijeta.

"Mini srca" koja kucaju u laboratoriji

Najveću pažnju izazvali su takozvani cardioidi – organoidi srca koji oponašaju razvoj pravog ljudskog srca. Riječ je o strukturama razvijenim iz ljudskih matičnih ćelija koje se samostalno organiziraju i formiraju komore nalik onima u stvarnom srcu.

Mendjanov tim je prvi razvio višekomorne cardioide koji mogu imitirati komunikaciju između različitih dijelova srca tokom ranog razvoja fetusa. Naučnici su tokom istraživanja prvi put uspjeli posmatrati kako električni signal prelazi između komora, gotovo identično kao kod razvoja ljudskog srca u maternici.

Kako je Mendjan pojasnio, prilikom začeća, kada srce fetusa u majčinoj utrobi dostigne svega oko 5 milimetara, ono već počinje kucati i tada ima sve osnovne strukturne elemente srca odrasle osobe, dok se kasnije mijenja prvenstveno kroz rast i povećanje veličine. Upravo to otkriće bilo je ključno za razvoj cardioida kojih se u ovoj laboratoriji mjesečno 'uzgoji' oko 50.000.

Ovi modeli omogućavaju istraživanje srčanih bolesti na način koji ranije nije bio moguć. Naučnici sada mogu pratiti kako mutacije ili štetne supstance utiču na razvoj srca, ali i testirati potencijalne lijekove mnogo preciznije nego prije.

Revolucija u razvoju lijekova

Istraživanje nije ostalo samo u akademskim okvirima. Tehnologija cardioida već se koristi kroz kompaniju HeartBeat.bio koja razvija automatiziranu platformu za testiranje lijekova na modelima ljudskog srca.

Cilj je ubrzati razvoj terapija za bolesti srca, koje su i dalje vodeći uzrok smrti u svijetu. Naučnici vjeruju da bi upravo organoidi mogli omogućiti personalizirane terapije, ali i preciznije razumijevanje urođenih srčanih mana kod djece.

Posebno je zanimljivo što laboratoriji danas mogu istovremeno analizirati hiljade organoida, proučavajući reakcije na različite lijekove i genetske mutacije. To bi u budućnosti moglo značajno smanjiti potrebu za testiranjem na životinjama i ubrzati razvoj novih terapija.

Beč gradi budućnost biotehnologije

Da Austrija ozbiljno ulaže u ovu oblast pokazuje i planirani Life Sciences Center Vienna, novi laboratorijsko-poslovni kompleks koji bi trebao biti otvoren 2029. godine. Projekat uključuje 14.000 kvadratnih metara prostora namijenjenog biotech i AI kompanijama, pojasnio je Hainzl.

Beč danas okuplja više od 750 organizacija iz oblasti life sciences (nauka o životu) sa skoro 49.000 zaposlenih i godišnjim prihodima većim od 22 milijarde eura. Upravo spoj nauke, startupa i investicija pretvara austrijsku prijestolnicu u jedno od najvažnijih europskih središta za razvoj biotehnologije i medicine budućnosti.

Reportažu sa ViennaUP Smart City Summita možete čitati OVDJE.