Mir zaslužuje da postane predmet u školama širom BiH

Mirovno obrazovanje trebalo bi postati dio obrazovnog sistema u BiH, kako bi ova zemlja imala budućnost - glavna je ideja konferencije koja se u sklopu projekta PRO-Budućnost danas i sutra održava u Sarajevu.

Uz podršku USAID-a u organizaciji CRS, konferencija je okupila nastavnike i ostale obrazovne profesionalce iz šest kantona koji su u protekle dvije godine sudjelovali u implementaciji koncepta Mirovnog obrazovanja u 65 osnovnih i srednjih škola.

Cilj konferencije pod nazivom “Da rastemo u miru” je razmjena pozitivnih praksi programa Mirovnog obrazovanja projekta PRO-Budućnost, te kreiranje preporuka za dalju promociju i održivost ovog programa.

Konferenciju je otvorio Robert Lopez, zamjenik direktora misije USAID u BiH, izrazivši ohrabrenje nastavnicima u cijeloj BiH da uvedu mirovno obrazovanje u programe svoje nastave. Bolji obrazovni sistem je neophodan za cijelu BiH kako bi nova generacija BiH ostala u zemlji i gradila njenu budućnost, zaključio je Lopez.

Srednjobosanski i Hercegovačko-neretvanski kanton i njihova ministarstva obrazovanja bili su prvi koji su dali podršku i uključili se u program Mirovnog obrazovanja. Uslijedilo je učešće ministarstava i škola iz Unsko-sanskog, Zeničko-dobojskog, Livanjskog i Kantona Sarajevo. Okvir za šire djelovanje predstavlja Platforma za mir koju su potpisali ministri obrazovanja, čime su otvorena vrata škola u preko 30 općina.

Bojan Domić, ministar obrazovanja, nauke i sporta, naglasio je da mirovno obrazovanje treba biti dio organiziranog učenja i dio naših kurikuluma. Mirovno obrazovanje obuhvaća učenje o kulturi mira, rad na razbijanju predrasuda i stereotipa kroz komunikaciju, promišljanje identiteta kao put do pomirenja, transformaciju konflikta i očuvanje kulture sjećanja. Jedan od važnih rezultata provođenja mirovnog obrazovanja je smanjenje stope vršnjačkog nasilja, naglasila je Majda Behrem Stojanov iz projekta PRO-Budućnost.

Aleksandar Žolja, koordinator Žive biblioteke, podprograma mirovnog obrazovanja koji se bazira na ličnim pričama i svjedočenjima, osvrnuo se na uspjeh ove metodologije. Slušajući uživo ispričane ljudske priče iz neposredne konfliktne, preko 1000 đaka i profesora uključili su se u diskusiju i dijalog.

Kako su najavili organizatori, program Mirovnog obrazovana nastavit će se provoditi, a planirano je širenje programa i na područje entiteta RS.

“Mi smo duboko podijeljeno društvo. Smatram da trebamo ići još jače jer bez živog kontakta i saradnje škole sa školom nećemo se pomjeriti naprijed. Mir zaslužuje da makar jednu godinu bude predmet u školama, jer bez toga nema budućnosti”, zaključila je jedna od učesnica projekta, profesorica iz Mostara.