Završna konferencija USAID-ovog IMEP projekta: Građani i novinari žele promjene

Završetak petogodišnjeg USAID-ovog Programa osnaživanja nezavisnih medija (IMEP) kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) obilježen je finalnom i ne tako običnom konferencijom pod nazivom Pusti priču da živi.

Na konferenciji su prikazani ključni rezultati proizašli iz programa IMEP, te je predstvljen novi medijski portal www.objavi.ba koji predstavlja svojevrsni hub za građane/ke novinare/ke.

Konferenciju je otvorio Peter Cronin, šef ureda za demokratski razvoj, Američke agencije za međunarodni razvoju USAID, rekavši da prisustvo mnogobrojnih učesnika potvrđuje važnost nezavisnih medija u Bosni i Hercegovini.

Trending

Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara

„SAD podržavaju nezavisne medije te njihovo osnaživanje kroz nove glasove“, naglasio je Cronin, dodavši da je u ovom trenutku važno prepoznati izazove u izvještavanju. Neki od tih izazova je, kako je Cronin podcrtao, nacionalistička retorika koja stvara loš ambijent za medije i njihovu slobodu.

„Nedostatak transparetnosti o vlasništvu medija, turbulentna politička klima, to su sve izazovi koji utječu na društvu i samo slobodu medija. Tako se novinari širom Bosne i Hercegovine suočavaju sa pritiscima i cenzurom, između ostalog. Situacija ostati ista ukoliko javnost ne izvrši pristisak i dovede do promjene zakona“, naveo je Cronin.

„Slobodno novinarstvo je posebno bitno za zemlje u tranziciji. Unaprijeđenje etičkih standardna te podizadnje svijesti javnosti – to je samo početak puta“, rekao je Cronin, te zaključio da su ovo pitanja koja se ne tiču samo novinara i novinarki, već i društva u cjelini.

Na kraju izlaganja, zahvalio se svim partnerima te organizatorima panela i poručio: „Želim da nastavite hrabro dalje“.

Snaga ujedinjenih i nezavisnih medija

Projekt IMEP je u prethodnih pet godina imlementira Centar za promociju civilnog društva CPCD. Aida Daguda, direktorica ove organizacije je u svom uvodnom izlaganju na konferenciji izrazila nadu da će se i ostali dijelovi društva ugledati na nezavisne novinare u našoj zemlji. Izdvojila je jednu od bitnih karakteristike projekta IMEP, a to je – partnerstvo.

„To je ono čemu smo se radovali na početku projekta, a posebno onom partnerstvu između nezavisnih medija. Zamislite samo snagu ujedinjenih medija koji zastupaju iste ideje“, poručila je Daguda.

Direktorica Daguda se zahvalila USAID-u koji podržava medije još od završetka rata, kao i cijelom timu na uloženim naporima u projekt IMEP. Takođe je izrazila nadu da će se novim projektima nastaviti saradnja koja je počela..

Šta su najveća dostignuća projekta IMEP?

O ovome je na konferenciji govorio Radenko Udovičić, projektni manager IMEP-a, koji je na početku podsjetio da dio ovog projekta nisu bili samo mediji, već i glumci, muzičari, influenceri. Svima je cilj bio isto - poslati javnosti poruku.
„Cilj je bio jedan: osnažiti medije, te potaknuti građane na razmišljanje koje nije 'uštogljeno' okvirima“, naveo je Udovičić. 

Udovičić je predstavio podatke da su u okviru ovog projekta dodjeljena 174 granta u iznosu od 3.061.500 američkih dolara. Od toga, za prijektnu liniju „Medijska produkcija“ izdvojeno je 2.147.500 dolara, za projektnu liniju „Media mixer“ 500.000 dolara, za liniju „Novi glasovi“ 329.000 dolara, je još 50.000 za različite „ad hoc“ projekte.

PPomoć su činili grantovi za medije, ali i programi osnaživanja kapaciteta medija, pravna pomoć i različite kampanje. Od cjelokuponog budžeta projekta koji je iznosio pet miliona dolara, gotovo 65 posto je dodijeljeno medijima i građanima novinarima kao i nevladinim organizacijama koje su radile u partnerstvu sa medijima. Preostala sredstva su također bila usmjereno na medije, ali kroz različite edukacije i kampanje. 

Projektni manager IMEP-a je objasnio da je bilo 174 pojedinačnih grantova, od čega je sredstva dobilo 40 profesionalnih medija, većinom web portala, potom TV stanica i u manjoj mjeri radio stanica i štampanih medija, te 94 građana novinara.

„U vremenu digitalizacije, pojavili su se novi glasovi. Ideja je bila podržati nove ljude koji su postali informatori i iskazali želju ka promjenom“, rekao je Udovičić.

Kroz ove linije, proizvedeno je više od 3.500 sadržaja. „To nisu bile vijesti, već ozbiljniji medijski sadržaj. Čak 52 posto njih se ticalo politike i to je naša stvarnost. Osam posto je bilo vezano uz ženska prava, a zatim uz ekologiju, mlade i druge teme kojih nema dovoljno u medijima“, pojasnio je.

U sklopu projekta održan je i Media Lab koja je privukao 277 korisnika i korisnica, uglavnom studenata. U slopu Meida Laba je objavljeno 800 medijskih sadržaja.

Na organizovanim događajima u okviru ovog projekta, učestvovalo je više od 1.000 osoba. Dio projekta je bila i pravna komponenta u okviru koje se javilo 70 novinara, za podršku u slučajevima kakve su, recimo, tužbe za klevetu. Podržana su 33 aplikanta, od kojih je 11 završeno u korist medija, dok 22 nisu u potpunosti završena.

Objavi.ba dostupan od danas: Prilika za sve građane - novinare

Koncept građanskog novinarstva, koji je podržan kroz IMEP, ima značajnu perspektivu u Bosni i Hercegovini. O ovoj temu, na konferenciji su govorili Vuk Vučetić, doktor komunikoloških nauka i Amel Petrović iz Centra za promociju civilnog društva.

Ko su to građani – novinari? Po riječima Vučetića, postoje tri vrste građana - novinara. Najprije, možemo govoriti o onim "slučajnima", odnosno građanima koji se zadese na terenu, te reaguju na određene događaje. Zatim, tu je i značajan broj građana koji aktivno sudjeluju u javnim debatama kakvi su forumi. Na koncu, tu su i blogeri koji samostalno objavljuju sadržaj.

"Građansko novinarstvo zadovoljava potrebe za informacijama, slobodom izražavanja te zato takvi mediji ne mogu ugroziti tradicionalne novinare, već se mogu međusobno nadopunjavati", napomenuo je Vučetić.

U sklopu projekta IMEP pokrenuta je platforma Objavi.ba koja će služiti kao pionir i osnova za podršku razvoja i promociju građanskog novinarstva u Bosni i Hercegovini.

Do sada je proizvedeno na ovom platformi više od 1.000 sadržaja koji imaju milionski reach. Petrović je najavio da će od sada i sami građani imati priliku učestvovati u radu plaftorme Objavi.ba.

Portal Objavi.ba podijeljen je na šest kategorija: "Ja mislim da", "Ti tražiš", "Promjene", "Zato" "Progovori" te „Pogledaj“.

Na kraju, Petrović je pozvao sve zainteresirane da posjete Objavi.ba i uključe se u njegov rad. 

Nove medijske forme - budućnost medija

Kristina Ljevak bila je moderatorica panela o kojem se govorilo o novim medijskim formama koje su danas dostupne.

"Pokazali su ovi ljudi kako na najbolji način iskoristiti savremene alata i platforme, te promovisati vlastiti rad, a u tom radu zastupati neke od elementarnih društvenih vrijednosti i u svemu postigati vrhunski rezultat te imati kontuinitet. Postavljati pitanja vezana za budućnost medija nije nimalo zahvalno - jer tu nema konačnog odgovora, pogotovo jer smo danas u jednom specifičnom trenutku, vremenu lažnih vijesti, kada se pokušava doći do sve većeg broja korisnika i korisnica. Ali, vjerujem da će kvalitet opet doći u fokus i kao što je jednom rekao Damir Šagolj 'na kraju najskuplje biti besplatne vijesti'", navela je Ljevak.

Na pitanje o vrijednostima koje je eventualno potrebno „vratiti“ u naše medije, Ljevak je odgovorila:

"Možda u prvoj fazi educirati publiku o medijskoj pismenosti i kako prepoznati lažnu vijest. Posvetiti se temama koji se tiču samog čovjeka i njegovih problema, a u tome nam pomaže građansko novinarstvo koje je vratilo o fokus običnog čovjeka sa svim specifičnostima koje nosi", objasnila je Ljevak.
Također je dodala da se mediji većinom danas bave politikom, a zanemaruju potrebe običnog čovjeka. "Alternativni, nezavisni medijski projekti trebali bi se baviti i potrebama običnih ljudi - bilo da je riječ o osobama s invaliditetom, djeci s poteškoćama u razvoju ili obespravljenima, a u ovoj zemlji ih je previše", zaključila je Ljevak.

Na konferenciji su još govorili i Albina Vicković (direktorica službe marketinga i promocije RTV Slon Tuzla), Admir Salihović (direktor produkcije i glavni urednik Face TV Sarajevo), Srđan Puhalo (urednik i novinar portala frontal.ba), filmski režiser i pisac Ivan Ramadan, freelance novinar Zoran Ćatić, kao i Admir Čular iz grupe Helem Nejse.

Konferenciju je vodio Mario Drmać, a panele moderirali Emela Burdžović – Slipičević i Kristina Ljevak.

Konferencija je završena nastupom bh. benda Helem Nejse, koji su, sa svojim podcast programom, jedni od korisnika granta u okviru ovog projekta.