Jedinstvena dječija bolnica: Ljekari bez kancelarija i sve je podređeno igri
Dok su njeni vršnjaci u školi, sedmogodišnja Leena u pratnji roditelja ulazi u bolnicu u središtu Helsinkija. U zgradi od stakla već boravi stotinu djece s različitim tegobama, no Leena će ondje provesti prvu noć nakon što joj je dijagnosticirana leukemija.
Umjesto šaltera s medicinskom sestrom dočekuje ih stroj u prizemlju. Majka provlači Leeninu ličnu iskaznicu, a na ekranu se zatim pojavljuju četiri lika iz crtića.
Bolesna djevojčica malim prstom odabire najdražeg, pritišće ga na označenom polju na ekranu, a iz usta zmaja pored ekrana izlazi paprić s rednim brojem. Leena se smije i zadovoljno uzima listić.
Medicinsko osoblje na prvom spratu time je automatski dobilo signal da je pacijent stigao i odmah kreće priprema za prijem. Nakon nekoliko minuta Leena će biti u sobi u kojoj će provesti noć.
"Ova bolnica je potpuno usmjerena na djecu. Vjerujemo da ovaj humani pristup može pomoći u njihovu ozdravljenju", govori za Hinu pedijatar Pekka Lahdenne, voditelj projekta.
"Nova dječija bolnica" otvorena je u septembru 2018. u četvrti Meilahti i jedina je isključivo dječja bolnica u glavnom gradu Finske.
Finansira se iz državnog proračuna, proračuna grada Helsinkija i donacijama. U bolnici su uvjereni da će inovativnim pristupom i digitalizacijom napraviti iskorak u liječenju.
Hodnicima, na čijim je zidovima oslikan Moomin, nilski konj iz finskih crtića, svakodnevno prođe četristo djece iz Helsinkija i okoline, ali i susjednih zemalja Estonije, Švedske i Danske.
O njima brine 1.300 zaposlenika od čega je 800 medicinskih sestara.
Svaki pacijent u svojoj sobi
Dežurna sestra uvodi Leenu i njene roditelje u jednu od 120 soba. Sve su iste, a svaka je na raspolaganju samo jednom pacijentu.
Na stoliću se nalazi plavi tablet, računar namijenjeno bolesnom djetetu i njegovim roditeljima. Leena pritišće polja, odnosno nacrtane planete na ekranu i tako mijenja boju svjetla u sobi.
"Dijete na ovaj način ima osjećaj da barem nešto kontrolira. A taj osjećaj je bitan", napominje Lahdenne.
U tom malom računaru su i upute za roditelje, od toga kakve lijekove i kada ih davati djetetu do toga kako se ponašati s njime. Oni također na njemu biraju s kime će dijete komunicirati kamerom preko ekrana. Leena se veseli razgovoru s bakom i s ostalim učenicima u razredu.
Sviđa joj se i plavo-bijela pidžama koja ju je dočekala na krevetu. To odijelo za male pacijente, od tek rođenih pa do onih starih 15 godina, osmislila su djeca u osnovnoj školi. Odabrala su uzorak s tzv. 'morskim sovama' koji je izradila finska dizajnerica.
U njoj će Leena ovaj put provesti tri do četiri dana što je prosjek boravka u bolnici. Njeni roditelji, koji će ostati s njome u sobi, svjesni su da će se morati vratiti. Leenina majka boravak smatra ugodnim. "Brzo smo došli na red i lijepo smo primljeni", ističe.
Ljekari bez ureda
U bolnici su i igraonice. Taj dio "za igranje i aktivnosti" nije ondje samo zbog zabave i razbibrige.
"Igra ima značajnu ulogu u razvoju djeteta i u njegovu oporavku od bolesti", piše u promotivnoj knjižici o bolnici.
Ponekad dolaze educirani volonteri te čitaju djeci, pjevaju i sviraju s njima. Kada se najmanje nadaju male pacijente u sobama posjećuju klaunovi, donoseći im igračke.
Zaposlenih 300 ljekara nema svoje urede. Na raspolaganju im je tek otvorena prostorija sa stolovima i radnim stolicama.
"Iza leđa čujem kako se žale zbog toga, htjeli bi imati svaki svoj ured, no to je staromodno i nepotrebno", kaže Lahdenne.
Istraživanjem su ustanovili da ljekari u svom poslu tek mali dio vremena provode u uredima pa su ih izostavili prilikom gradnje i opremanja bolnice vrijedne 185 miliona eura.
Digitalna bolnica s ljudskim pristupom
Leena nakon pregleda, u pratnji roditelja, izlazi na hodnik prvog sprata i zastaje pred obližnjim ekranom. Na njemu prstom odabire nacrtanu ribu, daje joj boju, te je pritiskom dugmeta spušta u elektronički akvarij koji se prostire sve do prizemlja.
Dječak koji je tek ušao u bolnicu zastaje pred tim akvarijem i promatra mnoštvo riba. Uzbuđeno ih pokazuje roditeljima. U predvorju gdje stoje čuje se umirujuća muzika. Zatim se preko postavljenog stroja prijavljuju za prijem. Ondje su upute na finskom, švedskom, engleskom i ruskom jeziku. Trošak liječenja pokriva finsko zdravstveno osiguranje.
"Tehnologija će nam pomoći u komunikaciji. Njome povećavamo mogućnosti", napominje Lahdenne. "No mi nećemo biti samo digitalna bolnica. Ljudski pristup prema pacijentima, odnosno ljudski dodir i odnos licem u lice ostaje važan", dodaje.
Otkako je bolnica otvorena prije devet mjeseci 97 posto djece s leukemijom je izliječeno, navedeno je u bolničkoj brošuri.
Neka su tokom liječenja pisala školsku zadaću i učila preko tableta ili pak tokom ličnog posjeta učitelja. U Leeninom razredu učenici su se okupili pred ekranom te joj poslali poruku potpore.
Leena je zasad sretna, a Lahdenne je uvjeren kako će joj to pomoći u ozdravljenju.
"Još uvijek je prerano reći kako ovaj naš pristup djeluje na liječenje. Premalo je vremena prošlo za egzaktne podatke", kaže.
"No uvjereni smo da je ovo budućnost", dodaje.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.