Uvođenje taksi za putovanja u EU bio bi antievropski efekat u zemljama na Balkanu

To je rekao je glavni spoljnopolitički, strateški cilj za Bosnu i Hercegovinu i nešto što svi podržavaju i Republika Srpska i Federacija BiH, odnosno i Srbi i Hrvati i Bošnjaci u institucijama na svim nivoima.

"Tako da ćemo mi ponoviti instrukciju prema svim bh. ambasadama koje pokrivaju zemlje EU da se tu, kako se to u narodu kaže, ubaci u petu brzinu i da tu bude najveći dio aktivnosti. Tako da u smislu tih spoljnopolitičkih aktivnosti to će definitivno biti prioritet broj jedan, s tim da u fokusu nam naravno ostaju i regionalna saradnja i ekonomska diplomatija i generalno rad na popravljanju imidža Bosne i Hercegovine", rekao je Crnadak govoreći o glavnim planovima i aktivnostima Ministarstva vanjskih poslova BiH za 2017. godinu.

Crnadak je govorio i o važnom činu za BiH, Upitniku Evropske komisije koji je dostavljen početkom decembra, kao jednom pozitivnom korak za BiH. U skladu s tim ministar vanjskih poslova BiH govorio je i o tome da će se aktivirati na tom pitanju sa ostalim institucijama, da 2017. godina bude bolja u smislu evropskih integracija za BiH i kada možemo očekivati status kandidata u Evropskoj uniji.

"Iskreno se nadam da ćemo kandidatski status dobiti do kraja 2017. godine. Ali, to prije svega zavisi od opštih odnosa. Jer, sam Upitnik može da donese probleme na nekom potpuno jednostavnom pitanju, a može da se desi ako bude kompromisa, dogovora da i one najteže stvari prođu dobro, odnosno da se oko najtežih stvari postigne dogovor. Tako da vidjet ćemo, ja mislim da su naredne sedmice i mjeseci presudni", rekao je Crnadak.

Podrška MAP-u, za članstvo u NATO nema konsenzusa

Istakao je kako je dao inicijativu, te da će je ponoviti još jednom da se početkom marta 2017. godine, kada prođu tri mjeseca od dostavljanja Upitnika Evropske komisije pokuša organizovati zajednička sjednicu Vijeća ministara BiH i vlada RS-a i FBiH uz prisustvo kantonalnih premijera i gradonačelnika Brčko distrikta.

"Tu bi mogli da napravimo jedan presjek, da vidimo gdje smo i šta smo uradili kada je u pitanju Upitnik i eventualno gdje su neki suštinski problemi da bi ih na takav način najbolje riješili", naveo je Crnadak.

Ministar vanjskih poslova BiH govorio je i o tome od 3242 pitanja koja smo dobili u Upitniku koliko za sada prema njegovim informacijama na njih možemo da odgovorimo bez problema, odnosno gdje zapravo očekuje da bi mogli biti evetualno neke nejasnoće ili disonantnih tonovi kada su u pitanju neka rješenja.

"Vidjet ćemo. Ne bih da unaprijed prizivam probleme. Mislim da ćemo mi većinu pitanja moći da riješimo bez problema s tim da je to jedan veliki posao, u fizičkom smislu. Nas čeka dakle, da pored toga što ćemo dati stav oko pitanja koja nam se nalaze u Upitniku, morat ćemo kompletnu legislativu, zakonske, podzakonske akte da prevedeno na engleski i spakujemo zajedno sa tim dijelom Upitnika na koji se određena oblast odnosi. Tako da je to jedan veliki posao i što se tiče određenih političkih stvari, ne bih, kažem, ja sada potencirao nešto i najavljivao neke probleme. Polazim od toga da ćemo mi i one najkomplikovanije stvari uspjeti da nađemo kompromis, nađemo dogovor i ispunimo i ovaj zadatak na evropskom putu", rekao je Crnadak.

S obzirom da evropski put BiH ostaje glavni vanjskopolitički cilj države, interesovalo nas je hoće li Ministarstvo vanjskih poslova BiH lobirati u međunarodnim institucijama za aktiviranje Aktivacijskog plana za članstvo (MAP) za BiH, odnosno kakav je stav Ministarstva vanjskih poslova po tom pitanju.

"Mi tu pratimo ono što je jedan opšti stav unutar Bosne i Hercegovine. Mi nemamo konsenzus u Bosni i Hercegovini kada je u pitanju konačno članstvo u NATO-u, međutim mi imamo konsenzus za jedno snažno partnerstvo sa NATO-om i za Akcioni plan za članstvo (MAP) tako da i u tom dijelu mi ćemo raditi i voditi svoje aktivnosti i oko toga. Sve do konačnog članstva postoji jedan dosta široki konsenzus i ne vidim niti jedan razlog zašto bi smo bilo kako drugačije radili", naveo je Crnadak.

Istakao je da smatra da je to najbolji odnos trenutno za BiH sa NATO-om, i da se partnerstvo BiH i NATO-a koje se potvrdilo više puta i kroz učešće u određenim međunarodnim akcijama i kroz čitav niz aktivnosti na relaciji BiH - NATO.

"Treba da to nastavimo tako da to partnerstvo produbljavamo, a ne da na silu forsiramo priču o konačnom članstvu u NATO-u. Jer, za to trenutno nema uslova u BiH", ocijenio je Crnadak.

Odnosi na relaciji BiH - Srbija i Hrvatska moraju biti mnogo bolji

Ministar vanjskih poslova BiH naglasio je i važnost i to često čini regionalne saradnje. S obzirom na najnovije informacije sa nedavnog sastanka predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića u Beogradu nakon kojeg je najavio dolazak predsjednika Srbije Tomislava Nikolića u Sarajevo, s Crnadkom smo razgovarali o važnosti da predsjednik Srbije dođe u glavni grad BiH.

"To je izuzetno važno i vijest koju smo čuli od predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića je jako lijepa vijest, koja me mnogo obradovala i iskreno se nadam da se neće nešto desiti u međuvremenu što bi moglo da zakomplikuje stvari i eventualno onemogući ovu posjetu. Mislim da je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić trebalo da dođe i ranije, ali svi znamo šta se dešavalo. Ja ne želim da se vraćam na to. Moja poruka kao ministra inostranih poslova BiH je potpuno jasna - regionalna saradnja je možda čak suštinski za budućnost ovog regiona i važnija od evropskog puta i u tom smislu izuzetno je važno iskreno se nadam i iskreno se radujem ovoj posjeti. Mislim da trebamo doći, ja se nadam što prije u fazu kada više takve posjete neće biti spektakularna vijest. Mislim da u tom trouglu Srbija - Bosna i Hercegovina - Hrvatska treba da imamo mnogo bolje odnose i barem što se tiče mene i Ministarstva inostranih poslova BiH mi ćemo na tome intenzivno raditi", poručio je Crnadak.

Kako je najavljena također i zajednička sjednica Vijeća ministra BiH i Vlade Hrvatske interesovalo nas je koji su prioriteti, kada će se sjednica desiti i šta se očekuje, odnosno hoćemo li dobiti konačno sporazum o granicama i imovinsko-pravnim odnosima između BiH i Hrvatske.

"Intenzivno se pripremaju obje sjednice i prva sjednica ovog Savjeta ministara BiH sa Vladom Hrvatske i druga sjednica Savjeta ministara BiH zajednička sa Vladom Srbije. Vrlo intenzivno se priprema po resorima i ja očekujem da se i jedna i druga sjednica desi u prvom dijelu 2017. godine. Očekujem da budu zaista ne samo protokolarne nego suštinske. Ne mogu govoriti unaprijed riješit ćemo ovo ili riješit ćemo ono, ali znam da je naše opredjeljenje, a isto tako i kolega iz vlada Srbije i Hrvatske radimo na suštinskim stvarima kao što su određena granična pitanja, infrastrukturnim projektima, saradnju u oblasti evropskih integracija, čitavog niza drugih stvari koje će direktno da utiču na živote ljudi, tako da sam ja uvjeren da će to biti dobre sjednice koje će donijeti dosta korisnih stvari", naveo je Crnadak.

Nemamo sagovornika na Kosovu

Crnadak je govorio i o tome hoće li građani BiH 2017. godine bez viza na Kosovo.

"To vjerujte ne zavisi od nas. Ono što mi želimo jeste da imamo jedan jednostavniji proces dobivanja viza, da omogućimo da se lakše ljudi kreću. Međutim, ja ponavljam još jednom - mi trenutno nemamo sagovornika, mi smo više puta inicirali te razgovore preko Evropske komisije, jer mi nemamo direktne diplomatske odnose. Predlagali smo čak da to bude na teritoriji Crne Gore, sastanak eksperata. Ja se iskreno nadam da će do toga doći da napravimo neki dogovor da pojednostavimo to da bi se ljudi lakše kretali, odmah će donijeti dobre efekte na poslovnu saradnju i svaku drugu vrstu saradnje između Kosova i BiH", naglasio je Crnadak.

Ministri vanjskih poslova Zapadnog Balkana usprotivili su se nametanju odluke Evropske komisije o naplati taksi za odlazak u zemlje EU. S ministrom vanjskih poslova BiH razgovarali smo o tome je li bio sa nekim iz Brisela ili sa kolegama u kontaktu i hoće li to stupiti na snagu 1. januara naredne godine i šta će se dešavati u 2017. godini kada je to u pitanju.

"Ja još uvijek ne znam šta je konačan stav EU oko toga, kada će to stupiti na snagu. Mi ne možemo na to da utičemo. Nemamo nikakav mehanizam, nikakvu polugu za uticaj na bilo koju odluku institucija EU, ali ono što možemo jeste i što smo uradili svi mi koji smo na putu evropskih integracija na Balkanu da jasno kažemo da smatramo da je to pogrešno. To je što se tiče nas. Postoji mnogo drugih zemalja na koje će se to moći potpuno primijeniti. Mi smatramo da što se nas tiče to ne treba da bude tako jer će imati jedan antievropski efekat u našim zemljama, stvorit će mnogo praktičnih problema, posebno ta vrsta on line registrovanja za svaku osobu koja želi da ide u EU. Treća stvar smatramo da smo u nekim teškim situacijama poput migrantske krize, zajedničke borbe protiv terorizma pokazali da imamo institucije kojima se može vjerovati i da zapravo treba da se uvaži to da smo mi vrlo brzo zajedno sa njima u EU, kada kažem vrlo brzo radi se istorijski gledano o kratkom periodu od pet - deset godina i da zbog toga to ne bi trebalo da se primjenjuje na nas", poručio je u intervjuu za AA Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova BiH.