Specijalno tužilaštvo RS radi bez rezultata
Specijalno tužilaštvo RS-a, iako je osnovano da procesuira najteže slučajeve privrednog kriminala za koje slijedi kazna od minimalno pet godina zatvora, ne uspijeva dokazati takve optužbe, piše Radio Slobodna Evropa.
Analiza Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je
pokazala da optužnice protiv funkcionera padaju, ili ako i ko bude
osuđen, sud dosuđuje male kazne. U presudama se navodi da su činjenice
optužbe nejasno opisane, dokazi nedovoljno analizirani, a u jednom
slučaju je ovo tužilaštvo kritikovano zbog izostavljanja dokaza koji idu
u prilog optuženim.
Specijalno tužilaštvo RS formirano je da
procesuira organizovani kriminal i najteže oblike privrednog kriminala.
Čine ga tim od sedam tužilaca i glavni specijalni tužilac.
No,
iako je ovo tužilaštvo osnovano da bi kažnjavalo počinioce privrednog
kriminala, sudovi funkcionere oslobađaju odgovornosti, ili ih osuđuju na
zatvorske kazne od tri mjeseca do dvije godine zatvora.
Za
privredni kriminal do sada je procesuirano 59 osoba, od čega je njih 39
osuđeno na ukupno 25 godina zatvora. Šest je dobilo uslovnu kaznu, dok
ih je 14 oslobođeno.
Mada bi Tužilaštvo trebalo procesuirati
djela koja nose kaznu od najmanje pet godina zatvora, prema istraživanju
Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), dvije trećine osuđenih dobilo
je između tri i šest mjeseci, dok je najveća izrečena kazna dvije
godine.
Želimir Lepir, predsjednik Posebnog odjeljenja za
organizovani i najteže oblike privrednog kriminala, u izjavi za Centar
za istraživačko novinarstvo kaže da tužioci u početku terete optužene za
teža krivična djela, da bi kasnije tokom sudskih procesa morali
mijenjati optužnicu, zbog čega se i izriču male kazne.
Jedan od
razloga loših rezultata je što se optužnice podižu bez dovoljno dokaza,
te je velika vjerovatnoća da će pasti, napominje banjlučki advokat
Miljkan Pucar, čije su dvije klijentice oslobođene u predmetu koji je
vodio ovaj sud.
"U proceduru u krivični postupak, pogotovo ako
se radi o ozbiljnim krivičnim krivičnim djelima, tužilac kreće kada
skupi jako puno dokaza, odnosno kad je siguran u svoju optužnicu.
Međutim, u konkretnim predmetima za koje ja znam, moram reći da
Tužilaštvo specijalno nije baš kretalo tako", navodi Pucar.
Neki
od bivših i sadašnjih poslanika Narodne skupštine RS-a koji su prije pet
godina glasali za osnivanje Tužilaštva, danas kažu da ono nije ispunilo
svoju funkciju.
"To je najveći mogući promašaj otkad je svijeta i vijeka", kaže Milosava Jakovljević, nekadašnja zastupnica Stranke za BiH.
Poslanik
Socijaldemokratske partije Slobodan Popović kaže da je ovo tužilaštvo
formirano samo zato da se napravi jedna javna prezentacija, kao da se
nešto dešava.
"Vrlo indikativno je da je bilo nekoliko procesa
koji su pompezno najavljeni kao spektakli u kojima će se otkriti neke
velike prevare, neke velike sprege ljudi koji su bili mali miševi, ako
smijem tako da kažem, u toj hijerarhiji vlasti. Poznata je afera u
Direkciji za privatizaciju, pa onda afera u Robnoj kući Boska - koje su
na kraju završile na sudu, ali su u drugostepenom postupku pale ili su
odmah pale u prvostepenom, što će reći da je to bilo samo za
dnevnopolitičke potrebe da se pošalje poruka javnom mnijenju kako eto
’mi to nešto radimo, mi se ozbiljno želimo boriti protiv organizovanog
kriminala i korupcije.’ Međutim, sve je to bila, ustvari, jedan
politička farsa", ocjenjuje Popović.
Mihaljica: Krupne ribe nedodirljive
Specijalno tužilaštvo je do sada podiglo optužnice u pet većih korupcijskih slučajeva, od kojih su dva završila oslobađajućim presudama. U dva predmeta određene su kazne u rasponu od tri mjeseca do dvije godine zatvora, a jedan slučaj se trenutno vodi pred sudom.
Prema istraživanjima CIN-a, predmet "Direkcija za privatizaciju"
je, prema najavama u javnosti, bio jedan od najvećih korupcijskih
slučajeva na kojima je radilo ovo tužilaštvo. Započeo je u junu 2007.
godine spektakularnim hapšenjem funkcionera i službenika pred TV
kamerama, a okončan je u aprilu prošle godine kada je Vrhovni sud RS
pravosnažno oslobodio direktora Direkcije za privatizaciju Gorana
Škrbića i osam njegovih saradnika.
Oni su bili optuženi da su
2002. i 2003. godine namještali licitacije prilikom prodaje 66 državnih
preduzeća kako bi ih određeni privatnici kupili po nižim cijenama od
realnih. U obrazloženju presude Okružni sud RS-a je, uz ostalo, naveo da
Specijalno tužilaštvo ne samo da nije dokazalo optužbe već je
"izostavljalo dokaze koji idu u prilog optuženima".
Greške
specijalnih tužilaca platili su poreski obveznici. Advokati optuženih u
ovom slučaju zaradili su 215.000 KM. Novac im je isplaćen iz budžeta
Suda.
Od većih korupcijskih slučajeva pred Okružnim sudom se vodi
još samo postupak u slučaju „Medicinska elektronika“ protiv Mile
Radišića, vlasnika firme Grand Trade iz Banje Luke, i njegovih najbližih
saradnika. Optužnica Specijalnog tužilaštva ih tereti da su oštetili
imovinu RS-a za blizu 1,8 miliona KM. Jedan od optuženih sporazumno
jepriznao krivicu, zbog čega je osuđen na četiri mjeseca zatvora.
Predsjednik
Srpske radikalne stranke Milanko Mihajlica kaže da su upravo navedeni
slučajevi dokaz da se ovo tužilaštvo bavi samo „sitnim kriminalom“ jer
ne ispituje spregu počinitelja kaznenih djela sa vladajućim strukturama.
"Nijedan
ozbiljniji proces nije okončan, a pogotovo je ova priča oko ’Medicinske
elektronike’, a i još nekih drugih nekih drugih predmeta koji su vođeni
od strane Specijalnog tužilaštva pokazala da se oni u suštini bave
sitnim stvarima, da su krupne ribe nedodirljive i najosjetljiviji
predmeti krupnog organizovanog kriminala, koji se i ne može obavljati
već isključivo u sprezi sa vrhovnom vlasti", kaže Mihaljica.
Slične stavove izrekli su i članovi SDS-a i PDP-a.
Najveći
ispit za ovo tužilaštvo tek slijedi. Naime, Tužilaštvo BiH im je u junu
ove godine proslijedilo dio krivičnog predmeta protiv bivšeg premijera
RS-a Milorada Dodika, šest ministara u tadašnjem sazivu Vlade RS-a, isto
toliko visokih funkcionera i rukovodilaca javnih institucija
osumnjičenih za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja, pranje
novca i poresku utaju.
SIPA je, između ostalog, navela da je
zakon prekršen pri izgradnji zgrada Vlade i Radiotelevizije RS-a u
Banjoj Luci, te dionice autoputa Gradiška - Banja Luka, pri čemu je
budžet RS-a oštećen za oko 115 miliona KM.
Sudeći prema dosadašnjim predmetima, teško da će i u ovom slučaju praksa biti drugačija.
![Radiosarajevo.ba](https://radiosarajevo.ba/assets/img/rsa-box-logo.png)
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.