Nakon što je prekinuta 147-godišnja tradicija: Rudnik u Zenici postaje muzej?
Iako se u Zenici više ne kopa ugalj, naslijeđe rudarstva moglo bi biti trajno sačuvano i to kroz muzej rudarstva i industrije - jedini u našoj zemlji.
"Upravna zgrada rudnika, koja je trenutno na listi peticija za nacionalni spomenik BiH i preko puta nje je Dom rudara. Bar na neki način da damo određeni reflektor na ono što mi u Zenici imamo kao originalno a to je ustvari najstariji bosanskohercegovački rudnik mrkog uglja", kaže Afan Abazović, turistički vodič iz Zenice i jedan od inicijatora očuvanja materijalnog naslijeđa rudnika, prenosi BHRT.
Mnogi dokumenti svjedoče o njegovoj izgradnji davne 1879. godine, dvije godine nakon austrougarske okupacije. Bio je to prvi Rudnik mrkog uglja u Bosni i Hercegovini. Nakon toga urađena je pruga, nedugo zatim počela je sa radom i Željezara Zenica. Desetine hiljada radnih mjesta značila su privredni "bum",
Sarajevo: Stigle dojave o bombi u dvije škole
Osim fotografija, mnoge zgrade, mašine ali i spomenik svjedoče da je industrijski razvoj Zenice duboko popločan radom RMU Zenica.
"Svjedoci smo ovih zadnjih nekoliko godina da su i rudarstvo i industrija u Zenici u tom nekom tradicionalnom smislu izgubili svoj smisao. Zaštita Upravne zgrade rudnika, Rudarskog tornja, ali i brojnih drugih značajnih industrijskih objekata u Zenici je vrlo važna i da li će to biti neki interperetativni centri, da li će to biti prostori za kulturno-umjetnička dešavanja, da li će to biti u svrhu smještaja administracije, što je također sasvim okej ", tvrdi Mirza Džananović, profesor historije na Filozofskom fakultetu u Zenici.
Jeste li znali da je ova zgrada u BiH bila jugoslavenski rekorder po visini?
Realizacija ideje je počela. Rudnik mrkog uglja je izdvojen iz urbanističkog plana i spreman je za sve daljnje korake zaštite.
"Onaj cijeli dio grad je spreman da kupi, renovira i napravi, da bude nešto prepoznatljivo što će ostati jer ipak se ovdje rudarilo stotinama godina", kaže Fuad Kasumović, gradonačelnik Zenice.
"Ogroman je to posao, veliki novci trebaju da se ulože u revitalizaciju jednog takvog objekta, ali raspoloživi su nam europski projekti. Trebamo zasukati rukave i početi raditi. Ako bih mogao da izdvojim neko zanimanje koje je zaslužilo muzej onda je to rudarstvo, koji su već 140 godina bili na 420 metara ispod nas i vadili 'crno zlato', dodaje Abazović.
Glavni cilj je da naredne generacije znaju kako je izgledao jedan period njihove historije koji je značajno oblikovao njihove živote.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.