Novi problem s migrantima u BiH: Ponestaje sredstava za pomoć, a država ne reagira

Naime, iako je smještanjem migranata u pojedine prihvatne centre privremeno riješen problem njihovog smještaja, tu se proces pomoći migrantima nije završio, te je težište problema samo prebačeno na lokalne zajednice. Tako su se ponajviše na udaru naši volonteri Crvenog križa iz Bihaća, Mostara i Velike Kladuše, koji svakodnevno mukotrpno rade kako bi obezbijedili migrantima život dostojan čovjeka.

No, budući da problem prevazilazi mogućnosti lokalnih zajednica, čini se kako bi migrantska kriza mogla dodatno eskalirati, jer gradskim odborima Crvenog križa u FBiH ponestaje i ljudstva i sredstava da bi prehranili i liječili migrante.

"Naši volonteri su na izmaku snaga i iscrpili smo sve rezerve i mogućnosti, kako fizičke, tako i finansijske. Želimo alarmirati sve, mi s našim kapacitetima ne možemo još dugo izdržati. Jako je bitno da se uključe i sve nadležne instance, od gradske uprave, preko kantona, pa sve do državnog nivoa. Još nije potpuno kritično, ali u narednom periodu može doći do toga i mi želimo da aktiviramo sve kako bismo to spriječili", istaknuo je za Radiosarajevo.ba koordinator u Gradskoj organizaciji Crvenog križa Bihać Selam Midžić.

On je dodao i posebno upozorenje da bi se Crveni križ u Bihaću mogao povući iz rješavanja ovog problema, zbog limitiranosti i nezainteresiranosti nadležnih vlasti da pomognu.

"Ova je sedmica ključna, da li će se konačno uključiti u rješavanje ovog problema i pomoći nam, ili ćemo mi biti prisiljeni povući se. Zahvaljujem se ovom prilikom svim volonterima koji mjesec dana i pored svih svojih obaveza učestvuju u akciji pomoći“, kazao je Midžić.

Sa sličnim problemom bore se i njegove kolege u Mostaru, gdje je Crveni križ potrošio gotovo sve zalihe predviđene za pomoć migrantima, te bi one do kraja sedmice mogle biti u potpunosti istrošene, čime bi migranti prebačeni u Salakovac ostali bez konkretne pomoći.

"Nikada nismo pravili ekstremne zalihe, a bez pomoći državnih struktura, te međunarodne i lokalne zajednice izdržat ćemo do kraja ove sedmice. Nakon toga će biti upitno, ukoliko se nešto konkretno ne dogodi. Nama je neophodna ne samo deklarativna podrška, nego konkretni potezi, pogotovo od onih koji su trebali poduzeti nešto i uhvatiti se ukoštac s ovim takozvanim problemom", pojasnio nam je sekretar Gradskog odbora Crvenog križa Mostar Alen Kajtaz.

Ogranak ove humanitarne organizacije u Mostaru do sada je pomoć primio od UNICEF-a i sličnih međunarodnih organizacija, Rijaseta Islamske zajednice, te grupe građana Mostara, ali ne i od nadležnih vlasti.

"Migranti su se nažalost suočili sa dva problema. Jedan od njih je počeo onog trenutka kada su morali napustiti svoj dom, a drugi kad smo ih mi zapali. Sve je obično politikanstvo", dodao je Kajtaz.

Nezvanično, saznali smo i da će Crveni križ Federacije BiH održati u četvrtak, 24. maja, vanrednu sjednicu predsjedništva u Bihaću, gdje će razgovarati o svim problemima u rješavanju migrantske krize, ali i vjerovatno donijeti konačnu odluku na koji način postupati dalje.

Cijela situacija posebno je zabrinjavajuća jer se u narednim mjesecima očekuje još veći priliv migranata u BiH, a kako su najavili iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM) za zapadni Balkan, tokom ljeta se očekuje priliv od 400 migranata sedmično. Zbog svega, hitno je potrebna reakcija državnih vlasti na koju svi čekaju, ponajviše kada je riječ o pomoći u vezi sa zbrinjavanjem trenutnog broja migranata koji su na teritoriji BiH.

Ono što je do sada Vijeće ministara usvojilo u okviru Akcionog plana hitnih mjera jeste bolje osiguravanje granica, efikasnija borba protiv nezakonitih migracija na teritoriji BiH, realiziranje sporazuma o readmisiji i kapaciteta u području azila, kao i intenziviranje aktivnosti za sprečavanje krijumčarenja migranata. Također, ovim mjerama predviđeno je da se povećaju smještajni kapaciteti za nezakonite migrante i ranjive kategorije, no nijednom nije spomenuto prehranjivanje ili liječenje migranata.

Također, početkom ove sedmice sastanak je održala i Udarna grupa za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalnih migracija, koja je naglasila da je potrebno pojačano učešće institucija u aktivnostima u pogledu evidencije migranata, sigurnosnih provjera, humanitarne i zdravstvene zaštite, kao i ostalih potrebnih aktivnosti, a u skladu s međunarodnim standardima i domaćim zakonodavstvom.