Predloženi modeli zakona koji štite 'uzbunjivače'

Bojan Bajić, vođa tima organizatora skupa Centra za odgovornu demokratiju Luna i ujedno koordinator Inicijative za zaštitu uzbunjivača u BiH, istakao je slijedeće: „Zaštita uzbunjivača, kako ih popularno nazivamo, veoma je posebna tema u cijeloj priči borbe protiv korupcije, posebno u komplikovanom državnom uređenju kakav je naš. Ovaj skup je dokaz da, iako postoji visoka stopa korupcije, evidentno siromaštva koji se širi našom zemljom dijelom i zbog korupcije i ostalih nepravilnosti te unatoč sveprisutnom strahu kod svih slojeva društva da se ništa ne može promijeniti, ipak postoje pojedinci koji su smogli snage otvoreno progovoriti o zloupotrebama.

Jučerašnji događaj realizovan je u saradnji s Agencijom za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u BiH te Federalnim ministarstvom pravde, a među gostima su bili predstavnici agencija iz Srbije.

Stoga smo dužni, u duhu demokratskog društva kakvom težimo, da ove hrabre ljude adekvatno zaštitimo od odmazde koja u pravilu nakon takvog čina uslijedi.“

Sead Lisak, direktor Agencije za prevenciju korupcije, izrazio je zadovoljstvo što je pitanje zaštite uposlenih koji prijavljuju korupciju pokrenuto i u Bosni i Hercegovini. „Uloga zviždača je namijenjena hrabrim ljudima“, rekao je Lisak i dodao da je APIK na raspolaganju u svim fazama kroz koje će zakon u budućnosti proći, od nacrta modela do implementacije zakona u praksi.

Spriječiti odmazdu

Povjerenik Rodoljub Šabić iz Srbije je u svom izlaganju objasnio potrebu koja je nastala za zaštitom uzbunjivača u toj zemlji, te probleme i nedoumice s kojima su se susretali u procesu u kojem su pravni stručnjaci i Agencija za borbu protiv korupcije stvarali predstavljeni model zakona u Srbiji, pojašnjavajući načine na koje su te probleme riješili u svom modelu. Direktorica Agencije za borbu protiv korupcije iz Srbije Tatjana Babić je podvukla da se radi o komplikovanoj pravnoj materiji i da svrha ovog Zakona nije stvoriti idealno društvo u kojem se odmazda prema uposlenicima koji su prijavili korupciju u svojim radnim sredinama neće nikada više dogoditi, ali će svakako doprinijeti stvaranju zdravijeg društva i otvoriti mogućnost da se neodgovorni poslodavci sankcioniraju.

Tokom trosatne diskusije, kako je saopćeno iz Demokratske inicijative za Evropu, uspoređeni su modeli zakona, saslušane primjedbe učesnika i, komparacijom iskustava i modela, zaključeno je koje su intervencije nužne u postojećim nacrtima zakona.

Nermin Nikšić, koji je uvodnim govorom pozdravio goste okruglog stola, je posebno naglasio slijedeće: „Javnost ima pravo na epiloge sudskih priča u slučajevima procesuiranja korupcije. Mogao bih sada iznijeti niz primjera koji pokazuju neophodnost da se ovakav zakon donese u najkraćem roku i time ojača cjelokupna borba korupcije“ i dodao da je interesantno da se oni koji se protive ovakvim zakonskim rješenjima obično argumentuju takav stav time da se zakoni ionako ne sprovode.