Održan javni skup o urbanističkom planu KS: Kršenje zakona i uzaludno potrošenih sedam godina

U Historijskom muzeju BiH u Sarajevu u četvrtak, 9. maja, održan je javni skup o Nacrtu urbanističkog plana "Naš glas za naš grad".

Tokom javnog skupa, na kojem je bila prisutna i novinarka portala Radiosarajevo.ba, raspravljalo se o tome kako će izgledati glavni grad Bosne i Hercegovini prema predstavljenom planu. 

"Zajedno, otvoreno i solidarno o gradu kakav nam treba", parola je večerašnjeg javnog skupa. Također je na javnom skupu bio istaknut transparent: "Sarajevo je grad za ljude, ne za profit".

Sa ovog skupa je saopćeno da u urbanističkom planu zabilježen niz spornih tačaka, a Javna rasprava o Nacrtu održana je zahvaljujući pritiscima same javnosti. Kako će kasnije pojasniti jedna od stručnjakinja, i tokom održavanja rasprave zabilježen je niz nepravilnosti.

Iako je javnost priznata kao subjekt rasprave, na brojna pitanja ipak nije dobila odgovore, stoga je večeras i organizovan javni skup na kojem su građani zajedno sa stručnjacima iz raznih oblasti razgovarali o tome kakav grad žele i kakav im je potreban te o problemima koje je potrebno targetirati te na koje je potrebno ukazati.

Do 15. 5. moraju se formirati zahtjevi te su svi građani pozvani da upute svoje primjedbe i zahtjevi u zakonskom roku.

Prof. Vesna Hercegovac – Pašić, dia - urbanist bila je jedna od stručnjakinja koja je danas govorila o Nacrtu urbanističkog plana te je svoj komentar dala i za portal Radiosarajevo.ba. 

Vesna Hercegovac Pašić diplomirala je 1975. na Arhitektonsko-Urbanističkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, sa ocjenom 10 i nagrađenim radom. Radila je u Zavodu za urbanizam Grada kao projektant – planer, bila zamjenica sekretara u Sekretarijatu za urbanizam Opštine Centar, vodila Komisiju Experata pri Sekretarijatu; 1996 god. izabrana na Univerzitetu u Sarajevu u zvanje docenta na AFS -Katedra za Urbanizam i prostorno planiranje.

"Vrlo rado sam se priključila ovom skupu jer sam neko ko ne želi da tek tako prođu ovi događaji koji su toliko važni za naš grad. Jedan takav dokument kapitalni sedam godina rade, a da ne poluče prave rezultate i da ovaj grad ne dobije ono što treba da dobije. To je jedna ispolitizirana mahinacija, skup nekakvih poteza koji su mimo zakona, mimo svih propisa. Ja ću na tome insistirati da se vratimo na kolosijeke koje predstavljaju pravne regule. U prostornom planiranju se zna hijerarhija, a ovo ni hijerarhiju nije ispoštovalo. Ne želim da se usvoji takav dokument o kojem ne želim ni da diskutujem, već želim da diskutujem o pravnom okviru i da vidim zašto se to radilo sedam godina i zašto je politika to podržavala iz budžeta. Zašto se parama građana sedam godina radilo što na kraju nije nikakav rezultat. To je jedno obično saniranje stanja, a zakivanje za narednih 30 godina. To je vrlo opasna i neodgovorna stvar", rekla je Vesna.

Vesna Hercegovac Pašić je istakla kad pričamo o nečemu što je naravno bitno, a to je zelenilo, perkapita.

"Oni prikazuju nekakve lažne informacije da će biti 28 kvadrata perkapite, to je čista laž. Oni uzimaju u obzir cijeli zeleni okvir gdje mi imamo bespravne kuće, pa nam se čini to kao neko zelenilo, ali smo i njega izgubili jer faktički to je napadnuto bespravnom gradnjom. Stoga mi vizuelno doživljavamo to kao zeleni prostor, ali mi ga ne možemo koristiti jer su ga ljudi već okupirali. To su mahinacije i to je bacanje prašine građanima u oči. Nećemo imati poboljšanje kvaliteta života nikako", rekla je Vesna Hercegovac Pašić za Radiosarajevo.ba.

Anes Podić iz Eko akcije je također bio jedan od učesnila javnog skupa te je za portal Radiosarajevo.ba istakao da ovaj urbanistički plan dolazi sa velikim kašnjenjem.

[related]https://radiosarajevo.ba/vijesti/lokalne-teme/semir-efendic-kritizirao-urbanisticki-plan-groblje-na-brdu-zuc-pored-atletske-staze-cesta/534726[/related] 

"On je trebao biti napravljen još 2016. godine. Međutim, i ovo vrijeme što je proteklo od 2016. do danas nije iskorišteno kako treba. Vrlo bitna strategijska procjena utjecaja na okoliš nije urađena. I zapravo ovdje imamo teško kršenje zakona. Ono što se desilo jeste da se slanje Nacrta urbanističkog plana iskoristi kao izgovor da se ukine Odluka o ventilacionim koridorima. Mi kao posljedicu imamo izdate već dvije građevinske dozvole za gradnju dva nebodera na području ventilacionog koridora i desit će se na kraju da tih nebodera do trenutka stupanja na snagu Urbanističkog plana biti 22. Tako da bilo kakva priča o zaštiti našeg prostora od bjesomične gradnje pada u vodu", istakao je Podić.

Aktivista je poručio da s druge strane urbanistički plan, da je najbolji, ne može riješiti druge probleme u prostoru koje mi imamo, a to je zapravo strašno bezakonje.

"Imamo inspekcije i ministarstva koja ne rade svoj posao, korumpirane općine koje će svakome dati graševinsku dozvolu, koje će kršiti zakon, a pri tome niko ih neće goniti zbog inspekcija i tužilaštava koji žmire na te stvari", rekao je Podić.

Anes Podić je pojasnio da kada je u pitanju sam urbanistički plan, to su samo slova koja lijepo izgledaju, koja privuku ljudi, ali suština je loša.

"Krenimo od broja stanovnika koji je uvećan za 50 posto u odnosu na sadašnje stanovništvo. Tvorci ovog plana su napisali da će u Sarajevu živjeti do 2036. godine 540.000 ljudi. To je da cijelo stanovništvo Tuzle i Bihaća preseli u Sarajevo što se neće desiti. Bit će dobro ako broj stanovnika ostane isti. A šta je svrha? Svrha je gradnja, da se prave gomile novih stanova. Svjedoci smo policijskih akcija zadnjih sedmica gdje imamo pranje novca, sumnjivih privrednika. To je stanogradnja od koje ljudi neće imati nikakve koristi, neće pasti cijena kvadrata, ostat će super visoka. Ono što nama treba jetse društvena gradnja. To nije bio recidiv socijalizma, to je nešto što Beč ima i što fantastično funkcioniše i to je način da ljudi mogu doći do stana koji mogu plaćati", pojasnio je Podić za Radiosarajevo.ba.

Mejrema Zatrić-Šahović, doktor nauka u oblasti arhitekture i urbanizma ETH Zurich i docentica na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu, bila je jedna od sagovornica na današnjem skupu te je ukazala na ključne nedostatke urbanističkog plana.

"To je materija koja je i ekspertu jako teška. Dati takav materijal građanima u sirovom stanju da ga čitaju i analiziraju zaista je u neskladu sa savremenim praksama u planiranju i pokazuje, u najmanju ruku, nepoštovanje prema građanima. Kad se jednom pročita, ono što se može vidjeti jeste status quo u odnosu na sadašnje stanje, prioritete i opredjeljenja: rast i razvoj po svaku cijenu. Jedan moj sagovornik o Nacrtu plana, istraživač kvalitete zraka, je nedavno rekao da je u smislu kvalitete okoliša Sarajevo "grad sa posebnim potrebama." Makar zbog toga se u planiranju trebalo krenuti sa potpuno novim idejama i prioritetima, a ne nekritičkim naslanjanjem na prijeratne planove i deklerativnim pozivanjem na konvencije EU. Istina je da je ovo težak zadatak za naše planere, da su puno radili i da u Nacrtu plana ima dobrih prijedloga, ali u najvećem dijelu se radi o dovršavanju i generičkoj nadgradnji prijeratnog koncepta", navela je Zatrić-Šahović.

Dr. Zatrić-Šahović je kao primjer navela pitanje saobraćaja, tačnije predloženog probijanja 1. transverzale kroz zeleni prostor izmedju Zemaljskog muzeja i Historijskog muzeja.

"Saobraćaj je posebno važno pitanje. Ako se analizira saobraćajni koncept, očigledno je da i dalje u osnovi razmišljanja Zavoda stoji modernistički pristup iz 60-ih godina. Jasno je kako je ta ideja došla na sto Zavoda (radi se u naslijeđu prvih planova modernog Sarajeva), ali nije jasno kako ona nije, već u toku internih diskusija u Zavodu, nepovratno napuštena. Takve saobraćajne barijere u javnom prostoru su naslijeđe modernističkog urbanizma koje su zemlje EU rješavale u 90-tim godinama, uklanjanjem i transformacijama nadvožnjaka (kakvi se predlažu između dva Muzeja kao alternativno rješenje) i ulaganjem u ukopavanje saobraćaja. Takvo ne-savremeno razmišljanje je konzistentno kroz cijeli plan."

Jedna od sagovornica bila je i pravna savjetnica u Udruženju "Aarhus centar u BiH" Nina Kreševljaković.

Ona je pojasnila koja su to prava građana te je navela da je zabilježila brojne nepravilnosti u organizovanje Javne rasprave. Prema njenim riječima, Javna rasprava je najavljena samo 27 sati prije održavanja što je prvo kršenje zakona jer se ona treba najaviti najmanje 15 dana ranije.

Također, ono što je zabilježila jeste da je ona bila ograničena na 45 minuta dok odgovarajuće trajanje je oko dva sata. 

Podsjećamo, Skupština Kantona Sarajevo je 27. februara 2024. godine usvojila Nacrt urbanističkog plana KS nakon čega je krenula javna rasprava na kojoj se otvorila brojna pitanja. Javna rasprava traje 60 dana što znači da su ovo posljednje sedmice u kojima javnost može da reaguje i učestvuje u stvaranju nove slike Sarajeva.