Objavljena imena: Ovo je 11 državljana BiH kojima je Vijeće ministara blokiralo imovinu

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zamrznulo je imovinu i financijska sredstva 11 državljana BiH povezanih s terorističkim organizacijama tzv. Islamska država (ISIL) i Al-Nusra, provodeći obaveze koje proizlaze iz Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Za većinom sankcioniranih raspisana je i crvena potjernica Interpola na zahtjev vlasti Bosne i Hercegovine.

Odluke se odnose na zamrzavanje ekonomskih resursa i finansijskih sredstava osoba koje se dovode u vezu s kaznenim djelima povezanim s terorizmom i njegovim financiranjem.

Na popisu je Nusret Imamović, radikalni selefijski vođa koji se prije nekoliko godina našao na listi deset najtraženijih terorista u svijetu, te je pod sankcijama Ujedinjenih naroda, Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije. Prema dostupnim informacijama, s porodicom boravi u Siriji duže od deset godina.

Među sankcioniranima su i Muradif Hamzabegović, za kojega se pretpostavlja da se nalazi u Siriji, te njegova supruga Sena Hamzabegović, kojoj se sudilo zbog slanja novca u Siriju, ali je oslobođena, jer Tužilaštvo nije dokazalo da je znala u koje se svrhe novac koristi.

Sud Bosne i Hercegovine osudio je Hamzabegovića u odsutnosti 2013. godine na šest godina zatvora zbog krijumčarenja ljudi.

Na listi su i Hariz Mešanović, te njegova dva sina, Adem i Meho, za koje se, također, pretpostavlja da se nalaze u Siriji.

Imovina je zamrznuta i Azuru Karasuljiću, Edinu Zukiću i Emiru Ćelamu, kao i Aleksandru Ružiću, za kojega se navodi da se pridružio terorističkim grupama u Siriji.

Mjere se odnose i na Jasmina Grabusa, za kojega su mediji prije nekoliko godina izvijestili da je poginuo u Siriji boreći se na strani ISIL-a, ali ta informacija nije službeno potvrđena.

Vijeće ministara navelo je da odluke imaju preventivni karakter, te su usmjerene na zaštitu sigurnosti Bosne i Hercegovine i ispunjenje međunarodnih obveza države, uključujući obveze prema MONEYVAL-u u vezi s izricanjem finansijskih sankcija za terorizam.

Istaknuto je da mjere ne predstavljaju utvrđivanje krivične odgovornosti niti prejudiciraju ishod bilo kojeg postupka pred nadležnim sudovima ili tužilaštvom.

Prema podacima obavještajnih i sigurnosnih agencija, iz Bosne i Hercegovine je tokom sukoba u Siriji i Iraku između 2012. i 2016. godine otišlo oko 300 državljana BiH, uključujući muškarce, žene i maloljetnike, te je u tim područjima rođeno više djece.

Veći dio odlazaka zabilježen je ranih godina konflikta.

Od tog broja, procjenjuje se da je između 80 i više od stotinu osoba poginulo ili umrlo na ratištu, dok se nekoliko desetaka vratilo u Bosnu i Hercegovinu, bilo privatno ili kroz organizirane repatriacije.

Prema podacima iz 2025. godine, više od 100 državljana BiH, uglavnom žena i djece, boravilo je u kampovima i pritvorskim objektima u sjevernoj Siriji, bez jasno utvrđenog datuma povratka.

Bosna i Hercegovina je 2014. godine uvela posebne krivične odredbe koje kažnjavaju odlazak svojih državljana na strana ratišta za terorističke organizacije, uključujući organiziranje terorističkih grupa, pridruživanje stranim paravojnim formacijama i druga povezana djela.

Dosad je pravomoćno osuđeno više od 30 osoba za krivična djela povezana sa Sirijom i terorizmom, s izrečenim zatvorskim kaznama do osam godina zatvora u mnogim slučajevima.

Najviše ih je osuđeno na oko tri godine zatvora, u slučajevima sporazuma o priznanju krivnje ili zbog nedostatka dokaza za teže optužbe, piše RSE.