Novi zakon donosi značajne izmjene u penzijskom sistemu

Fena
Novi zakon donosi značajne izmjene u penzijskom sistemu
Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača ocijenio je 2016. kao godinu u kojoj je to ministarstvo, u segmentu svog djelovanja, načinilo značajan iskorak u reformi radnog i socijalnog zakonodavstva.

Pripremljen je novi zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju i čeka se njegovo razmatranje i usvajanje na Domu naroda, a ministar Drljača za Fenu kaže da će se novim zakonom stabilizirati penzijski sistem,  Fond PIO, a osigurat će se veća transparentnost u trošenju javnih sredstava i stabilizirati isplata penzija.

"Ako postojeći sistem ne bude reformiran, ako se nastave negativni ekonomski i demografski trendovi i isplata penzija prema sistemu „koeficijenata“ (tj. isplati onoliko koliko imaš), neizbježno će biti dovedena u pitanje visina penzija", naglasio je. 

Upitan za novine u zakonu ističe uvođenje bodovnog sistema obračuna penzija, a zadržana su postojeća prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja (starosna, invalidska i porodična penzija, prava osiguranika s promijenjenom radnom sposobnošću i pravo po osnovu fizičke onesposobljenosti), te je uvedeno novo pravo na posmrtninu - jednokratno pravo.

"Nije došlo do povećanja potrebnog broja godina života niti penzijskog staža, čak je uvedena mogućnost ostvarivanja prava sa 65 godina života i 15 godina staža osiguranja, a zadržana je i prijevremena penzija i za žene i muškarce", naveo je ministar Drljača.

Novi zakon predviđa i mehanizam zaštite najugroženijih kategorija kroz tzv. najnižu penziju, i to u dosadašnjem iznosu (326 KM). Najniža penzija pripadala bi svima koji ispunjavanju uvjete za penziju, a usklađivala bi se s troškovima života kao i sve ostale penzije.

"Prvi put će poseban staž (učešće u odbrani) imati pozitivnog utjecaja na iznos penzije, što dosad nije bio slučaj. Proširenje obuhvata -  član privrednog društva ili druge organizacije, član organa upravljanja ili organa nadzora, lice koje obavlja poslove na osnovu ugovora o djelu, autorskog ili drugog ugovora i koje za izvršeni posao ostvaruje ugovorenu naknadu ima pravo da se isplaćena naknada za koju je plaćen doprinos preračuna u staž osiguranja", naglasio je.

Obračun penzije bodovnom formulom bazira se na stažu osiguranja i uplaćenim doprinosima. Za svaku godinu staža s plaćenim doprinosom osiguranik stiče bodove proporcionalno uplaćenom doprinosu - 1 bod ako je plaća bila ista kao i prosječna plaća u Federaciji BiH (2 boda ako je bila dvostruko veća od prosječne, 0.5 boda ako je bila pola prosječne itd.).

U trenutku odlaska u penziju, osiguraniku se iznos penzije utvrđuje na način da se ukupan broj bodova ostvarenih u radnom vijeku množi s vrijednosti boda.

Zakon je odredio da se startna (prva) vrijednost boda izračunava na način da prve penzije po bodovnom sistemu značajno ne odstupaju od posljednjih penzija utvrđenih po starom sistemu, uz napomenu da se moralo voditi računa i o drugim objektivnim okolnostima.

"Na osnovu podataka Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje utvrđena je ravnotežna vrijednost boda od 13.6 KM, tako da primjena jedinstvene vrijednosti boda rezultira vrlo sličnim iznosima penzije za osobe koje su imale podjednake plaće i duljine staža prije i poslije 1999. godine, što dosad nije bio slučaj", pojasnio je.

Ministar Drljača kaže da u segmentu invalidske penzije nije bilo većih izmjena, a kad je u pitanju porodična penzija, predloženim rješenjima generalno su pooštreni uvjeti za stjecanje tog prava (isplata penzija uvjetovana navršavanjem određenog broja godina), uz određene izuzetke primjerene socioekonomskoj situaciji uz uvažavanje u praksi uočenih specifičnih situacija u kojima su udovice/udovci trajno gubili pravo na penziju, o čemu se posebno vodilo računa u slučaju udovica poginulih boraca.

"Radi se o zakonu koji je od ključne važnosti za Federaciju BiH, u smislu osiguranja finansijske stabilnosti penzijskog sistema, koji će u svakom slučaju poboljšati sistem penzijskog i invalidskog osiguranja a uz ostale mjere iz nadležnosti drugih ministarstva odnosno institucija (snažnije zapošljavanje, bolja naplata doprinosa, suzbijanje rada na crno) osigurati njegovu dugoročnu finansijsku stabilnost", naglašava.

Prema riječima ministra Drljače reforma radnog zakonodavstva došla je u prvi plan usvajanjem Reformske agende, prema kojoj tržište rada predstavlja jednu od prioritetnih oblasti.

Pokazalo se, podsjeća, da raniji zakon o radu nije više odražavao društvene i ekonomske odnose u FBiH te ga je bilo potrebno osuvremeniti, uskladiti sa suvremenim principima tržišta rada, kao i usuglasiti s međunarodnim dokumentima koje je BiH ratificirala.

"Novim Zakonom o radu propisani su i novi instituti što se posebno odnosi na reprezentativnost socijalnih partnera, te stvoren potreban pravni okvir za odvijanje procesa kolektivnog pregovaranja i unapređivanja procesa dobrovoljnosti u kolektivnom pregovaranju", naglašava.

Također, to ministarstvo sačinilo je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu i, nakon pozitivnog mišljenja Ekonomskog i socijalnog vijeća FBiH, uputilo ga na mišljenje kantonima i drugim nadležnim institucijama.

"Poslije pribavljanja mišljenja bit će dostavljen na usvajanje Vladi FBiH i Parlamentu FBiH, po hitnoj proceduri", kazao je.

Osim toga, a s obzirom na to da Zakon o radu predviđa i donošenje provedbenih akata, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike donijelo je Pravilnik o postupku dostavljanja i vođenju evidencije kolektivnih ugovora i Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i drugim osobama angažiranim na radu, koji su stupili na snagu i objavljeni su u „Službenim novinama FBIH“.

Ministar Drljača podsjeća da je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pripremilo i zakon o sigurnosti i zaštiti na radu, a očekuje se njegovo razmatranje na sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pripremilo je i zakon o štrajku, pribavilo odgovarajuća mišljenja od kantona, socijalnih partnera i Ekonomsko socijalnog vijeća FBIH, a taj dokument usvojila je i Vlada FBiH.

"Ovo ministarstvo sačinilo je i Prednacrt Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova i uputilo ga na mišljenje skupštinama kantona i socijalnim partnerima", podsjeća.

Ministar Drljača naglašava da je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pokrenulo niz aktivnosti u okviru sveobuhvatne reforme socijalnog sektora, imajući u vidu da je sistem socijalne zaštite u FBiH u dobroj mjeri neefikasan i nepravičan.

"Dio spomenutih aktivnosti obuhvata i jačanje alternativnih oblika zbrinjavanja s posebnim fokusom na djecu i transformaciju ustanova koje se bave njihovim zbrinjavanjem", kaže.

Ministar Drljača najavljuje da će Vladi FBiH  uskoro biti upućen zakon o hraniteljstvu na kojem se radilo dvije godine, a ima za cilj olakšati proces zbrinjavanja prvenstveno djece bez roditeljskog staranja, djece s invaliditetom, ali i drugih ranjivih kategorija kao što su odrasle osobe s invaliditetom, te stari i nemoćni bez porodičnog staranja.

U  protekloj godini radilo se, navodi ministar Drljača, i na procjeni utjecaja Zakona o socijalnim uslugama u FBiH kao i procjeni utjecaja Zakona o djelatnosti socijalnog rada u FBiH, te se planira nastaviti sa radom na tim propisima.

"Planirano je da se prava iz oblasti zaštite porodice s djecom urede zasebnim propisom kojim će se nastojati regulirati osnovna prava iz te oblasti i otkloniti uočeni nedostaci s ciljem unaprjeđenja sistema socijalne zaštite porodice sa djecom i osiguravanje minimuma jednakih prava s jasno definiranim izvorima financiranja", kazao je.

U socijalnoj zaštiti Federacije BiH, naglašava ministar, još nisu razvijeni odgovarajući mehanizmi za praćenje stanja u sistemu s razine entiteta, mehanizmi vođenja jedinstvene evidencije i mehanizmi ocjene efekata mjera u sistemu, tako da nema jedinstvenih podataka i teško je analizirati funkcioniranje sistema.

Također nije osiguran mehanizam koji bi garantirao da će se neko pravo moći ostvariti na području cijele Federacije BiH, izuzev ako je propisan zakon na nivou Federacije BiH i ako se sredstva za njegovo ostvarivanje osiguravaju u federalnom budžetu.

Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ostavljena je mogućnost kantonima da predviđena prava mogu proširiti ili uvesti nova, u skladu sa mogućnostima.

Za osobe s invaliditetom kaže da prava ostvaraju po Zakonu o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji sa djecom. Osobe s neratnim invaliditetom ostvaruju prava po tom zakonu tek sa 90 i 100 posto tjelesnoga oštećenja, po ocjeni Instituta za medicinsko vještačenje. Civilne žrtve rata razvrstane su u šest grupa od 60 do 100 posto tjelesnoga oštećenja. Sve osobe s invaliditetom ostvaruju pravo na invalidninu, tuđu njegu i pomoć i ortopedski dodatak.

"Međutim, problem je što za isti stupanj invaliditeta osobe primaju različite novčane naknade, ovisno od toga kojoj skupini statusno pripadaju", naglašava.

Dodaje da prava ostvaruje oko 43.000 osoba s neratnim invaliditetom i oko 10.500 civilnih žrtava rata. Za njihova prava godišnje se odvoji iz federalnoga proračuna oko 160.000.000 KM.

Ministar Drljača ističe da su to temeljna prava osoba s invaliditetom i treba da služe kao pomoć države za jednake mogućnosti. Međutim, zbog lošeg socijalnog statusa, te naknade se većinom troše za osnovne životne potrebe osoba s invaliditetom, a korisnici tih naknada i dalje ostaju izvan društvenih tokova, izolirani i s  malim utjecajem na zbivanja u njihovom okruženju.

"Boljem položaju invalidnih osoba uvelike bi pomoglo njihovo brže uključivanje na tržište rada. U tu svrhu donesen je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom u FBiH i osnovan Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, koji osigurava sredstva za stimulativno zapošljavanje i rehabilitaciju ", naglasio je ministar Vesko Drljača u godišnjem intervjuu za Fenu.

Vlada FBiH usvojila je Strategiju za unapređenje prava i položaja osoba s invaliditetom u FBiH za period 2016 - 2021. godina, koja je proizašla iz Politike u oblasti invaliditeta u BiH i UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom što je BiH ratificirala 2010. godine. Strategija zagovara multisektorski pristup fenomenu invaliditeta i općedruštvenu odgovornost za podizanje standarda vezanih za specifične potrebe osoba s invaliditetom.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak